Suše, uragani i šumski požari postaju nova normalnost. Globalne temperature ruše rekorde već više od desetljeća, tvrde stručnjaci.
Nakon godine u kojoj su požari uništili Los Angeles, u kojoj je nesvakidašnja ciklona harala jugoistočnom Azijom, a suša prisilila Iran da razmisli o preseljenju glavnog grada, novi podaci pokazuju da je 2025. bila treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, prenosi DW.
Podaci Copernicusa, programa EU-a za klimatske promjene, također otkrivaju da je 2025. bila treća godina zaredom s temperaturom koja je za barem 1,5 stupnjeva Celzija (2,7 stupnjeva Fahrenheita) bila veća od dugogodišnjeg prosjeka. Mauro Facchini iz programa Europske komisije za promatranje Zemlje, opisao je proteklu godinu kao “prekretnicu koju nitko od nas nije želio dosegnuti”.
Znanstvenici već dugo upozoravaju na opasnosti od prelaska ovog temperaturnog praga definiranog Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. Naglašavaju da će zagrijavanje iznad te razine značiti više dana ekstremne vrućine, kao i povećani rizik od smrtonosnih poplava i razornih oluja.
Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene, rekao je da će svijet sada, dugoročno gledajući, neminovno biti prisiljen prijeći taj prag.
„Izbor koji sada imamo jest kako najbolje upravljati neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama na društva i prirodne sustave“, naglasio je on u priopćenju za javnost.
Znanstvenici se slažu oko potrebe za istovremenim smanjenjem emisija stakleničkih plinova prelaskom na čistu energiju, uz istovremeno prilagođavanje životu na planetu koji se zagrijava.
Na ovogodišnjem klimatskom summitu Ujedinjenih naroda, zemlje sudionice su obećale 120 milijardi dolara (102 milijarde eura) za posebno ugrožene nacije kako bi financirale projekte prilagodbe – poput morskih zidova, sustava ranog upozorenja i uzgajanja usjeva otpornih na sušu. Obećanja o financiranju klime nisu se uvijek u prošlosti pretočila u konkretna djela.
El Niño pridonio je trogodišnjem trendu
Staklenički plinovi, koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu u atmosferi, i dalje su vodeći uzrok porasta globalnih temperatura. Oslobađaju se kada koristimo naftu, ugljen i plin za pogon automobila ili grijanje i hlađenje domova, a povezani su i s porastom ekstremnih vremenskih događaja koji odnose živote diljem svijeta.
Taj razvoj dodatno pogoršava uništavanje prirodnih „skladišta” ugljika poput šuma koje inače apsorbiraju CO2.
„Atmosferski podaci iz 2025. godine pokazuju jasnu sliku: ljudska aktivnost ostaje dominantan pokretač iznimnih temperatura koje promatramo“, rekao je Laurence Rouil, direktor Copernicusove službe za praćenje atmosfere, dodajući da su se razine „stakleničkih plinova stalno povećavale u posljednjih deset godina”.
No 2023. i 2024. godine sve je dodatno pogoršao posebno snažan El Niño – to je klimatski obrazac koji se pojavljuje svakih nekoliko godina i „potiskuje” toplinu iz oceana u atmosferu.
Posljedice su bile vidljive diljem svijeta. Copernicus je otkrio da je morski led i na Sjevernom i na Južnom polu dosegao rekordno nisku razinu 2025. godine, da je Antarktik imao najtopliju godišnju temperaturu ikad zabilježenu, te da je polovica svjetskog kopna iskusila više (opasnijih) vrućih dane nego inače.
„Atmosfera nam šalje poruku i moramo je slušati”, rekao je Rouil.