BANJALUKA, SARAJEVO – Novi američki projekt izgradnje infrastrukture za opskrbu BiH ukapljenim plinom iz terminala na Krku mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da dovede ruski plin preko Istočne interkonekcije kod Bijeljine.
Glavni plinski pravci u Bosni i Hercegovini
- Južna interkonekcija – LNG plin iz terminala na Krku
- Istočna interkonekcija – planirani uvoz ruskog plina preko Srbije
- Alternativni izvori – Azerbajdžan i drugi dobavljači
Podsjećamo, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sva je prilika da će se ugovor o uvođenju američkog investitora u projekt Južne interkonekcije uskoro finalizirati, a kako je već poznato, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko desetljeća.
Interes za proširenje projekta na RS
Kako saznajemo, već postoji interes za proširenje projekta na RS, a konkretni razgovori o toj temi mogli bi se uskoro održati.
RS već više od dva desetljeća planira izgradnju veze sa Srbijom, preko koje bi se ruski plin dopremao u gradove Srpske, a u međuvremenu bi se izgradila i kompletna lokalna plinska mreža, uključujući izgradnju nekoliko plinskih elektrana.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, sumnja da je takav projekt izvediv u trenutnim okolnostima.
Podsjeća da je koncept zamišljen u vrijeme kada se računalo na stabilnu i relativno jeftinu opskrbu ruskim plinom.
EU je donijela odluku o zabrani isporuke ruskog plina
Danas su se, kako upozorava, okolnosti značajno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani opskrbe ruskim plinom, a alternativni izvori, koji bi doveli azerbajdžanski plin na Balkanski poluotok, već su rezervirani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS mogla dobiti plin, ako ostane išta od kapaciteta za druge kupce.
Bečarević ističe da Srbija, koja je godinama ovisna o jeftinom ruskom plinu, aktivno osigurava plin iz Azerbajdžana i vjerojatno će zauzeti većinu raspoloživih kapaciteta na ruti Bugarska-Srbija.
„Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja plinovoda, lako je doći do zaključka da projekt bez sigurnog i povoljnog izvora gubi svoju ekonomsku logiku i postaje rizična investicija“, ističe za „Nezavisne“.
Mađarska u procesu odvajanja od ruske opskrbe plinom
Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruske opskrbe plinom. Kaže da Mađarska već sklapa ugovore s dobavljačima plina iz neruskih izvora.
„Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubičnih metara plina od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su već dvije trećine svojih potreba pokrili dugoročnim ugovorima s novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da inzistiraju samo na Rusima kao dobavljačima“, kaže.
Nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove
Iz Vlade Republike Srpske doznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji uključuju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.
Podsjećamo, ove strategije podrazumijevaju da je RS spojena na ruski plin preko Srbije i da se plinifikacija provodi na toj osnovi.
Na pitanje kako će se taj projekt provesti ako SAD inzistira na istiskivanju ruskih proizvođača energije iz Srbije i činjenici da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog plina, naš sugovornik, koji je tražio da ostane anoniman, jer ne govori službeno, navodi da je srpska strategija dugoročna i da na nju ne utječu trenutne okolnosti.
„Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to dogoditi. Vremena su neizvjesna, situacija se praktički mijenja iz dana u dan, a sve to može doći u pitanje već sutra. Imamo dugoročne ciljeve i stojimo iza svojih strateških opredjeljenja“, rekao nam je sugovornik.
Vlada RS spremna je saslušati svaku dobru ponudu
Na pitanje hoće li RS pristati na pridruživanje Južnoj interkonekciji, uvjerio nas je da Vlada nema ništa protiv diversifikacije i da je spremna saslušati svaku dobru ponudu.
Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj tvrtki, a proces pregovora s potencijalnim kupcima je u tijeku.
Kao što smo nedavno pisali, EU prirodni plin vidi kao prijelazno gorivo prema potpunoj energetskoj neovisnosti, što uključuje nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se taj cilj ne može postići u kratkom roku, plin se u europskim strategijama tretira kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće financirati nove plinske projekte.
BiH je imala priliku da Južnu interkonekciju financira EU, ali to vrijeme je isteklo u raspravama predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko administrativne strukture tvrtke koja bi opskrbljivala plinom s terminala na Krku.