Zapadni Balkan, a osobito Bosna i Hercegovina, prioriteti su prijedloga programa međunarodne razvojne suradnje i pomoći inozemstvu do 2030., koji je u Zagrebu u četvrtak predstavio šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
Hrvatska se vodi svojim glavnim vanjskopolitičkim ciljevima i interesima, ali i geopolitičkom pozicijom, pojasnio je Grlić Radman na predstavljanju prijedloga Nacionalnog programa međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu do 2030. godine.
“Neposredno susjedstvo je zapadni Balkan, zemlje koje žele biti uključene u euroatlantske integracije … I baš je tu u središtu Bosna i Hercegovina”, poručio je Grlić Radman, nabrajajući geografske prioritete programa.
Dodao je da su u fokusu razvojnog djelovanja europske integracije, institucionalni razvoj i gospodarska otpornost.
Odgovarajući na pitanje novinara, Grlić Radman je rekao da se ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stvaranju prijedloga nije bavilo samo jednim geopolitičkim prostorom, već da je gledalo cijeli svijet, ali da je “nama najveći interes sigurnost i stabilnost zapadno Balkana kada govorimo o našem susjedstvu”.
“Sad mi pokazujemo te vrijednosti i transparentnost i onu važnu komponentu solidarnosti koja je i europska vrijednost”, rekao je, dodajući da Hrvatska tako stječe i “reputacijski benefit” te “poštovanje i naklonost institucija”.
Druga dva zemljopisna prioriteta predloženog programa odnose se na Ukrajinu i Siriju.
Mjere vezane za Ukrajinu tiču se protuminskog djelovanja, reintegracije, obnove, ali i skrbi o veteranima.
Kada je riječ o Siriji, u fokusu su obrazovanje, migracije i klimatska otpornost, rekao je ministar, dodajući da je fokus proširen i na sigurnost hrane te izgradnju postkonfliktne otpornosti.
“Ostavljamo otvorenu mogućnost ciljanih projekata u zemljama izvan triju prioritetnih regija”, naglasio je.
Sektorske prioritete programa pak čine dostojanstvo svake osobe, odgovoran gospodarski razvoj te mir, sigurnost i razvoj demokratskih institucija, pri čemu je kao horizontalna tema svih prioriteta istaknuta rodna ravnopravnost.
Grlić Radman je istaknuo da Europska unija i njene države članice i ove godine ostaju najveći svjetski donator službene razvojne pomoći, koja je prema preliminarnim podacima iznosila 82,5 milijardi eura, odnosno 48 posto takve pomoći u svijetu.
Dodao je da je kolektivni cilj izdvajanja EU-a do 2030. 0,7 posto BDP-a dok je za države članice koje su bloku pristupile nakon 2002. poput Hrvatske cilj povećati izdvajanja na 0,33 posto, za što je kazao da je uključeno u mjere predloženog programa.
Hrvatska je prema preliminarnim podacima u 2025. izdvojila 236,29 milijuna eura službene razvojne pomoći, kazao je ministar, što odgovara udjelu od 0,25 posto BDP-a.
“Naš cilj je do 2030. dosegnuti udio od 0,33 posto BDP-a”, najavio je.
Kako je sljedeći korak upućivanje prijedloga programa u e-savjetovanje, ministar je pozvao nadležna tijela, organizacije civilnog društva, predstavnike privatnog sektora i sve zainteresirane građane da se uključe te pridonesu vlastitim komentarima.