Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, smatra da je zbog indolentnog odnosa vlasti u proteklih deset godina, Federacija BiH apsolutno nespremna u slučaju prekida isporuke plina iz Rusije.
Kaže da se ništa nije poduzelo po pitanju plinofikacije uz pomoć alternativnih izvora te da se politika vodila od danas do sutra.
“Ono što smo učinili ili što nismo učinili kao država da imamo alternativu, a ne alternativu koja bi opet bila negdje na istoku, nije bitno kakav je kurs. Zašto nismo napravili spoj na otok Krka za deset ili 15 godina spojio prema Zagvozdu, prema Imtoskom kroz Federaciju BiH, gdje nam ni Dodik ni bilo tko nije mogao praviti probleme i imao je trajnu alternativu za opskrbu Bosne i Hercegovine preko otoka Krka“, kaže Jerlagić.
Jerlagić pojašnjava da je nakon krize s opskrbom plinom koja se dogodila 2009. godine krenuo proces plinofikacije.
“Dobro se sjećam projekta plinifikacije od Zenice do Travnika, da je tu rađen dio posla koji je radilo Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH, te da bi se trebao razviti projekt od Travnika preko Bugojna. nastavljeni su i kasnije. , Kupres, Tomislavgrad, Posušje, odnosno do granice s Hrvatskom”, prisjetio se bivši direktor Elektroprivrede BiH.
Kaže kako smo držali sudbinu u svojim rukama i da nismo mogli sebi dopustiti da ovisimo samo o ruskom plinu.
“Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FBiH je u mandatu 2006.-2010. postavilo pitanje velikog skladišta plina, podzemnog. Nažalost, jedan od gradonačelnika u Federaciji BiH svojim političkim, ne bih rekao političkom akcijom, suzbio projekt i odustao od “Tetime, odnosno starog rudnika soli kod Tuzle, da se izgradi to skladište plina. Kako god bilo, moglo bi se koristiti neko vrijeme, neka zaobilaznica kad ostanemo bez plina, “ tvrdi Jerlagić.
Kaže da u tako kratkom roku nema alternative koja bi se mogla osigurati do sljedeće ogrjevne sezone.
” Apsolutno nikakvo rješenje , toliko je malo vremena, projekti su toliko složeni da nema šanse da se nađe bilo kakvo alternativno rješenje”, objašnjava Jerlagić.
Najbrže rješenje je, pojašnjava, varijanta prema otoku Krku, jer Hrvatska radi maksimalno, ali to je projekt koji traje već nekoliko godina. Što se tiče moguće južne interkonekcije koja bi nas spojila na plinovod TANAP, kojim se doprema plin iz Azerbajdžana, kaže da nadležni nisu ništa poduzeli da to urade na vrijeme.
“Naše vlasti to stalno gledaju u zadnjih deset godina, previše šutimo, ništa značajno nije urađeno, previše smo se oslanjali na ovu varijantu plina koji dolazi iz Rusije. To su katastrofalne energetske politike koje se vode “, rekao je Jerlagić.
Ne postoji mogućnost alternativnog transporta ukapljenog plina iz Krka vlakom jer se radi o zanemarivim količinama. U Sarajevu ne postoje skladišta koja bi mogla odgovoriti na ovu situaciju.
“Vrelovod iz Termoelektrane Kakanj, mislim da je zamah i vrijeme odavno isteklo”, komentirao je još jedno rješenje koje se često spominje u javnosti.
Kaže da u Sarajevu ne postoji varijanta alternativnog grijanja u slučaju obustave ruskog plina. Električna mreža nije izdržala prelazak na grijanje uz pomoć struje, a računi bi bili višestruko veći.
“Prije svega, ta će struja biti užasno skupa. Očekujemo rast cijena u kućanstvima od 1. siječnja 2023. za najmanje 20 do 30 posto . Cijene struje rastu iz dana u dan i mislim da nema ekonomske osnove da koristiti struju za grijanje apartmanske kuće,”
Podsjetimo, Rusija je jučer obustavila izvoz plina u Poljsku i Bugarsku. To je izazvalo zabrinutost oko opskrbe Bosne i Hercegovine plinovodom koji prolazi kroz Bugarsku, ali za sada odgovorni tvrde da opskrba naše zemlje nije ugrožena.