Zimsko računanje vremena u ovoj godini počet će u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. listopada, kada će manju kazaljku na običnom satu trebati pomaknuti s broja tri na dva. Mujo iz vica ima svoje računanje vremena i svake godine ponavlja:
– Zimsko računanje vremena počinje onda kada sarma zamijeni dolmu (punjenu papriku)!
Godinama slušamo to da je došlo vrijeme da se u zemljama EU-a ukine zimsko i ljetno računanje vremena, ali se i dalje tjera po starom. I BiH prati EU u zimskom računanju vremena, a kasni za Europskom unijom godinama i godinama. Zemlje EU-a teško se slože i oko puno važnijih stvari pa ne čudi neslaganje i oko računanja vremena. Europska komisija još prije šest godina pokrenula je prijedlog za ukidanje sezonskog pomicanja sata unaprijed ili unatrag, ali jedne države EU-a zadržale bi ljetno, a druge zimsko računanje vremena kao stalno. Španjolska najavljuje da bi sljedeće godine mogla ukinuti odredbu o zimskom i ljetnom računanju vremena. BiH, naravno, nitko o tome ništa i ne pita.
Brojni stručnjaci slažu se oko toga da je trenutačno računanje vremena s vremenom izgubilo smisao jer zbog novih tehnologija više se ne postižu značajnije uštede električne energije. A negativni učinci sve su veći, od poremećaja u tehnologiji do zdravstvenih problema, većih rizika u prometu i drugo. Pa je jedan građanin BiH došao do urara s pijetlom i zamoli ga:
– Molim te da mi vratiš sat vremena unatrag!
U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je vrijeme u fizici osnovna fizikalna veličina koja opisuje trajanje zbivanja, razmak između dvaju događaja ili redoslijed odvijanja događaja. Smjer vremena iz prošlosti u budućnost nije vezan uz prostorno usmjerenje, već uz entropiju i druge nepovratne procese. Mjerna jedinica vremena je sekunda, a iznimno su dopuštene druge mjerne jedinice: minuta, sat, dan, godina. Za mjerenje vremena mogu poslužiti periodične pojave u prirodi, na primjer, rotacija i revolucija Zemlje, i različite naprave kao što su pješčani sat, vodeni sat, mehanički sat, digitalni sat, atomski sat… Međunarodno atomsko vrijeme mjeri se s pomoću atomskih satova te se iz njega izvodi svjetsko vrijeme, kao temelj za sva mjerenja, i za takozvano građansko vrijeme, mjesna vremena, vremenske zone te različita službena vremena.
U specijalnoj teoriji relativnosti Albert Einstein postavio je tvrdnju o ovisnosti vremena o brzini gibanja sustava – što se sustav brže giba, vrijeme sporije teče. U astronomiji vrijeme je praćenje tijeka vremena i određivanje vremenskih mjernih jedinica, uz postizanje opažanja periodičnih prirodnih pojava koje su vezane uz rotaciju i revoluciju Zemlje i gibanje drugih nebeskih tijela. Tako imamo sunčano vrijeme, zvjezdano vrijeme, zemaljsko vrijeme, julijansko vrijeme, kozmičko vrijeme…
Vrijeme je u filozofiji jedan od osnovnih pojmova, tijesno povezano s činjenicom da u ljudskom iskustvu postoji promjena. Kršćanski filozofi i teolozi uvjereni su da svijet ima početak u vremenu, a vrijeme teče pravocrtno prema svojemu svršetku. Vrijeme za sv. Augustina ima svoj početak i ono je jedno od Božjih stvorenja.
U lingvistici vrijeme je termin za jednu od glagolskih gramatičkih kategorija, a u meteorologiji vrijeme je stanje atmosfere u nekom trenutku na promatranome mjestu, izraženo vrijednostima meteoroloških elemenata, kao što su oborine, tlak, temperatura, vlažnost, naoblaka i druge meteorološke pojave. U ekonomiji vrijeme je trajanje u duljim ili kraćim razdobljima, ritam u slijedu događaja, i u trenucima događaja, odluka, rokova, s dugotrajnijim ili kratkotrajnijim posljedicama. Pojavljuje se i kao povijesno vrijeme, kao razdoblja velikih društveno-političkih i kulturnih promjena, značajnih tehnoloških inovacija i ekonomskog napretka, te kao dulji ili kraći ciklusi kolebanja gospodarskih prilika. Kalendarska godina standardni je okvir za poslovne, administrativne, fiskalne, političke i kulturne djelatnosti, kao i za iskaze njihovih rezultata.
Vrijeme je u mnogim aspektima promjenjiva kategorija. No, u narodu se kaže: “Vrijeme za vrijeme, Bog zauvijek!” Područja BiH prolazila su teška vremena, od turskih osvajanja, Austro-Ugarske, dviju Jugoslavija, više ratova do Daytonskog mirovnog sporazuma. A koliko je vrijeme i relativna stvar, govori činjenica da je od Daytona do danas proteklo gotovo 30 godina, a mnogo toga nije se pomaknulo s mrtve točke. Pa sad znamo koliko je sati. Mnogo toga sliči razgovoru ugodnom između Muje i Hase.
– Kako znaš koliko je sati, a nemaš uru ni na zidu ni na ruci, a mobitel ti je u kvaru? – upita Haso.
– Ali imam gong.
– Kako s pomoću gonga možeš saznati koliko je sati?
– Udarim u gong, a javi se komšija: “Koja budala udara u gong u tri i 15 ujutro?”
Vrijeme je nekada i više nego relativna stvar. Haso upita Muju:
– Imaš li cigaretu?
– Nemam cigaretu, ali imam sat.
– Pa neću valjda pušiti sat?
– Puši pola sata – objasni mu Mujo.
Bilo kako bilo, sljedeće nedjeljno jutro trajat će dulje sat vremena, spavalicama po volji. No, ne znaju da im to produljeno spavanje može poremetiti san u budućim tjednima, pa čak i mjesecima. Onim sretnicima koji ne gledaju na sat ništa ne može poremetiti miran san. Tako jedna dokona dama reče:
– Ne zanima me vraćanje sata, javite mi kada počne vraćanje godina!