Connect with us

Jajce Online

Bolesti srca glavni uzrok smrti u BiH, kardiolog iz Tuzle savjetu…

Avatar

Published

on


Srčana oboljenja sa sobom nose najveću stopu smrtnosti širom svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini, međutim usvajanjem zdravih navika života, disciplinovanim ponašanjem uz fizičku aktivnost, moguće je spriječiti neželjene posljedice.

Svjetski dan srca obilježava se svakog 29. septembra, a ovaj datum je jedna od idealnih prilika za ukazivanje na značaj očuvanja ovog organa.

Zbog kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, prevashodno srčanog udara i ishemijskog moždanog udara, svake godine u svijetu prerano umre skoro 18 miliona ljudi, što ujedno predstavlja i vodeći uzrok smrtnosti.

Mr. med. sci. Elnur Smajić, šef Odjeljenja kardiologije u Klinici za interne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli u razgovoru za Klix.ba kaže da postoji više kardiovaskularnih oboljenja, a kao predvodnici se navode ishemijska bolest srca sa svojim oblicima poput angine pektoris i infarkt miokarda, kao i srčana slabost različitih etiologija, koja se uglavnom pojavljuje kao ishemijska.

Upravo ove dvije grupe bolesti su najviše zastupljene te pacijenti zbog njih traže ljekarsku pomoć, uz promjene poput arterijske hipertenzije, odnosno neregulisanog krvnog pritiska. Smajić navodi da postoje određeni faktori rizika na koje se može utjecati, ali i oni na čijem polju su građani nemoćni.

“Mi ne možemo utjecati na dob, spol i ličnu anamnezu, ali svakako možemo na visok krvni pritisak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, slabiju fizičku aktivnost, povećanje urične kiseline u krvi, nepravilnu ishranu i konzumaciju cigareta, koji dovode do nastanka ishemijske bolesti srca”, navodi Smajić.

U mjerama prevencije naš sagovornik građanima savjetuje redovnu provjeru nalaza, posebno nivoa masnoća i šećera u krvi, kao i vrijednost krvnog pritiska koja u normalnim okvirima iznosi 140/90. Ova vrijednost je uzeta za većinu stanovništva jer su studije pokazale da se prekoračenjem stvaraju komplikacije.

“To su veoma bitne stvari na koje svaka osoba treba povesti računa, a tek onda zdravstveni profesionalci dolaze na red. Građani koji se nalaze u riziku nama trebaju prijaviti svaku promjenu stanja kako bi se na vrijeme intervenisalo”, naglašava Smajić.

Foto: A. K./Klix.baFoto: A. K./Klix.ba

Fizička aktivnost u vanjskim uslovima odličan je vid prevencije, a prema savjetima našeg sagovornika, sedmično se predlažu tri do četiri treninga u trajanju od 30 do 45 minuta, a sastoje se od šetanja ili trčanja. Kada je riječ o zatvorenim prostorima poput teretana savjetuju se kardio vježbe, dok se za neke druge oblike u kojima se nalazi dizanje tegova i slično, preporučuje konsultacija s profesionalcem koji će odrediti nivo aktivnosti.

Faktor rizika sa sobom nosi i gojaznost, ali i psiho-fizički stres koji ostavlja posljedice po zdravlje ljudi. Prema riječima Smajića, u rizičnu skupinu sa više stanovišta spadaju i mladi ljudi.

“Veliki problem je prekomjerno korištenje društvenih mreža, tableta, računara, mobilnih telefona… To sve dovodi do slabijeg kretanja mladih. Također, izloženi su psihičkom pritisku, posebno sada u vrijeme koronavirusa, nedostatka posla i slično. Za mlade osobe se pretpostavlja da su zdrave, a kada je riječ o ishemijskim bolestima srca, ukoliko su izloženi riziku u smislu povišenih masnoća, potrebno se pravilno hraniti i povećati fizičku aktivnost, kako ne bi došlo do razvijanja oboljenja”, navodi Smajić.

U zemljama Zapadne Evrope kardiološka struka jedina je svojim metodama primarne i sekundarne prevencije uspjela smanjiti morbiditet i mortalitet sa 54 na nešto više od 40 posto. Međutim, u Bosni i Hercegovini stručnjaci se trude, ali do sada nisu uspjeli doći na evropski nivo.

“Kada je riječ o osvještenosti građana, mogu reći da je jedan dio njih u toj grupi. Često u jutarnjim i večernjim satima vidim da ljudi obavljaju fizičku aktivnost u smislu šetanja, trčanja, vožnje bicikla i slično. Mi kroz svoj rad u Kliničkom centru u Tuzli i kroz Udruženje kardiologa u BiH kontinuirano apelujemo da se poštuju osnovne stvari, međutim za neke nam treba dodatna pomoć države kako bismo mogli napraviti još bolji rezultat”, nastavlja naš sagovornik.

Smatra da naša zemlja mora veću pažnju posvetiti kreiranju zakonskih rješenja koji bi uredili oblast proizvodnje hrane čime bi se došlo do smanjenja udjela soli u proizvodima, što su uradili u Sjedinjenim Američkim Državama i Engleskoj, ostvarivši tako benefite po zdravlje ljudi.

Foto: A. K./Klix.baFoto: A. K./Klix.ba

U jeku pandemije koronavirusa u aprilu i maju ove godine u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli zabilježen je znatno maji broj pacijenata, međutim u proteklim mjesecima došlo je do povećanja onih koji se ljekarima javljaju sa raznim tegobama. Među njima su i oni sa poremećajem ritma, odnosno nepravilnog rada srca poput fibrilacije atrija.

S obzirom na činjenicu da se pacijenti sa ovakvom tegobom javljaju već duži vremenski period, tuzlanski kardiolozi su kreirali program pomoću kojeg se za sve osobe sa fibrilacijom atrija rade posebni nalazi koji otkrivaju uzorke ovakve pojave.

“Ukoliko ti pacijenti nakon pretraga ostaju i dalje u poremećaju rita srca onda se stavljaju na antikoagulantnu terapiju u kojoj se nalaze različiti lijekovi. Ovo je također veoma uspješno jer se stabilizacijom rada srca izbjegava mogućnost promjene njegove geometrije što može dovesti do njegovog oslabljenja. Također, jednoj od grupa pacijenata s poremećajem pravilnog rada srca ovaj problem rješavamo i elektrokonverzijom uz pomoć defibrilatora”, pojašnjava Smajić, istaknuvši da ovaj jedinstveni program u BiH nudi mogućnost stvaranja baze podataka sa ovakvom vrstom oboljenja.

U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli također je registriran i kabinet za kardiomiopatije koje spadaju u primarne bolesti srca i najčešće se nasljeđuju. U ovoj grupi oboljelih se nalazi manji broj pacijenata, koji relativno brzo ispoljavaju srčanu slabost, s indikacijama za transplantacijom koja se u našoj zemlji ne obavlja. Na nivou kliničkog centra u Tuzli oformljen je tim koji vrši odabir pacijenata za transplantaciju nakon čega se podaci šalju Federalnom ministarstvu zdravlja na dalje postupanje.

Na kraju vrijedi kazati da je zbog pandemije koronavirusa za razliku od ranijih godina u 2020. izostala organizacija događaja koji se vezuje za obilježavanje 29. septembra, Svjetskog dana srca. Na ovakav način spriječena je mogućnost eventualnog širenja infekcije koronavirusom koja i dalje predstavlja prijetnju po zdravlje stanovništva.

 

(Klix)



Feed: Jajce-Online.com

Oglasi
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement