Iako je prošli tjedan preživjela pokušaj opoziva na glasanju u Europarlamentu, to nikako ne znači da je predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen ostala bez problema. Štoviše! Čini se kako se oni samo gomilaju.
Najave velikih planova militarizacije Europske unije uslijed ruske prijetnje s istoka, kako je definiraju europski stratezi, zahtjeva goleme količine novca i izdvajanja iz proračuna na uštrb socijalnih davanja, infrastrukturnih projekata i sl. čime mnogi u Uniji nisu zadovoljni. Tu se moraju pridodati i vjerojatne nove nabave američkog oružja preko NATO saveza kao posrednika koje će biti dostavljano Ukrajini, sve veći ekonomski problemi u zemljama članicama, a pojavio se i novi veliki problem s pojačanim valom ilegalnih migranata koji nastoje ući u Europsku uniju iz nestabilnih regija Afrike i Bliskog istoka što ponovo jača napetosti kako među članicama međusobno, tako i prema centrali u Bruxellesu. U tim i takvim okolnostima sada se unutar EU-a lome koplja oko izgleda budućeg proračuna. Otpor prijedlogu proračuna sve je veći.
U navedenom kontekstu izdvajamo danas objavljeni tekst u mediju POLITICO, čije pojedine dijelove objavljujemo kako slijedi:
Italija i Grčka podigle uzbunu zbog migranata, a saveznici im ne daju pomoć. Evo koga krive
Prijetnja pobune
Prijetnja unutarnje pobune u Europskoj komisiji natjerala je njezinu predsjednicu da odustane i obeća više novca siromašnim regijama nego što je prethodno namjeravala kada u srijedu predstavi svoj plan za sedmogodišnji proračun EU-a.
Prema dokumentu koji je vidio POLITICO, Ursula von der Leyen je u zadnji čas napravila niz ustupaka u nastojanju da umiri dvoje članova svog tima na suprotnim krajevima političkog spektra – talijanskog desničara RaffaeleaFitta i rumunjsku socijalisticu Roxanu Mînzatu.
Von der Leyenin zaokret znak je osjetljive žice po kojoj mora hodati kako bi zadržala konkurentske glasove svoje Komisije, a istovremeno izradila plan potrošnje koji će funkcionirati za sve neposlušniji Europski parlament i 27 nacionalnih vlada, koje sve moraju odobriti proračun prije kraja 2027.
Taj potez – kojim bi Komisija nastavila dijeliti veliki dio svojih sredstava siromašnijim područjima Europe od 2028. – smatra se dovoljnim za osiguranje političke podrške 27 povjerenika EU-a, rekla su dva dužnosnika EU-a za POLITICO.
„Regionalna dimenzija nije potpuno izgubljena“ iz nacrta proračuna, rekao je dužnosnik EU-a kojemu je, kao i drugima citiranim u ovom članku, zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti.
Odluka Von der Leyen odstupa od njezina početnog plana da značajno poveća moć središnjih vlada u upravljanju regionalnim fondovima EU-a koji trenutno vrijede 400 milijardi eura i čine trećinu ukupne potrošnje bloka.
Ideja je bila da će osnaživanje nacionalnih prijestolnica djelovati kao poticaj za dovršetak reformi i smanjenje birokracije. Međutim, kritičari su rekli da bi to samo pojačalo postojeće nejednakosti unutar pojedinačnih zemalja, marginalizirajući regije iz procesa.
Meter: Umjesto ‘strašnih sankcija’ Trump Putinu dao još 50 dana da dovrši posao u Ukrajini
Sumnje
Cijelo pitanje je donekle vruća tema za EU. Poticanje pojedinačnih regija unutar zemalja igralo je ključnu ulogu još od uvođenja takozvane kohezijske politike 1970-ih kako bi se smanjio jaz između siromašnijih i bogatijih područja u Europi. Kritičari su pozdravili von der Leyenine ustupke, ali još uvijek sumnjaju da se radi o malo više od politike.
„Čine samo minimalne ustupke, ali njihove početne ideje bile su toliko nepopularne da su morali popustiti“, rekao je Siegfried Mureșan, parlamentarni pregovarač za proračun za von der Leyeninu vlastitu desnocentrističku Europsku narodnu stranku.
Najnoviji potez uslijedio je nakon što se von der Leyen tijekom vikenda sastala s povjerenicima i visokim dužnosnicima. Komisija se obvezuje „smanjiti regionalne neravnoteže u uniji i zaostalost manje povlaštenih regija te promicati europsku teritorijalnu suradnju“, navodi se u internom dokumentu.
Međutim, ti ustupci vjerojatno neće biti dovoljni da ublaže kritike zakonodavaca i nekoliko vlada. Zagovornici kohezijske politike pozivaju von der Leyen da očuva skup kriterija – poznat kao Berlinska formula – koji dodjeljuje glavni dio novca nerazvijenim regijama diljem bloka.
U dokumentu, koji bi još mogao biti revidiran prije objavljivanja u srijedu, stoji da će siromašnije zemlje – mjereno ukupnim brojem stanovnika, nacionalnim bogatstvom po glavi stanovnika, ruralnim siromaštvom i regionalnim proizvodom po osobi – i dalje primati većinu novca.
U daljnjem kasnonoćnom ustupku, Komisija je održala na životu Europski socijalni fond (ESF) – koji se brine za osposobljavanje mladih i nezaposlenih – i druge programe za koje se vjerovalo da su nestali iz proračuna.
No, u nacrtu prijedloga Komisije nije bio naveden određeni iznos za ESF, što je potaknulo drugog dužnosnika EU-a da kaže da „socijalisti nisu puno dobili“ od podrške von der Leyen.
Klizav teren
Njemačka je odvojeno kritizirala Komisiju zbog nuđenja jeftinih kredita zemljama koje troše više nego što je utvrđeno u njihovim planovima potrošnje.
Njemačka vlada strahuje da bi to moglo postati klizav teren za uvođenje trajnog mehanizma duga na razini cijele EU kojem se tradicionalno protive.
Međutim, Berlin nije jedini koji gaji te strahove. „Rješenje ne može biti trajno zaduživanje dodatnog novca kako bi se nadopunili nacionalni planovi“, rekao je jedan diplomat EU-a. „To je začepljivanje jedne rupe drugom. To vodi samo do većih dugova i još manjeg fiskalnog prostora.“
Zoran Meter: Kina otvaranjem svojih vojnih baza s Egiptom i Iranom želi izbaciti SAD iz regije