Istaknuo je kako knjiga prof. Kasapović po prvi put osvjetljuje aspekt ambicije čelnika muslimanskih zajednica u Sarajevu da na uštrb savezništva s NDH dođu izravno u zajedništvo s nacističkom Njemačkom
Prof. dr. sc. Boris Havel, recenzent knjige „Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH – Zamračena priča iz Drugog svjetskog rata“ autorice prof. dr. sc. Mirjane Kasapović, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako su pojedine interpretacije povijesti u Bosni i Hercegovini pojednostavljene i netočne.
Objasnio je da su tvrdnje prema kojima je jedan dio populacije, konkretno Hrvati bio u ustaškom pokretu, dok su Muslimani bili dio nekakvog antifašizma, mit koji ne odgovara povijesnoj stvarnosti. „I prije smo znali da je to mit i da je to simplifikacija stvarnosti koja je bila puno kompleksnija od toga.“
Prva nenjemačka SS divizija
Istaknuo je kako knjiga prof. Kasapović po prvi put osvjetljuje aspekt ambicije čelnika muslimanskih zajednica u Sarajevu da na uštrb savezništva s NDH dođu izravno u zajedništvo s nacističkom Njemačkom. „Ona pokazuje vrlo ružne, iz današnje perspektive gledano, moralno kompromitirajuće političke ambicije – stisnuti se što više i što bliže vrelu najvećeg zla koje je, uz iznimku komunizma, pogodilo Europu 20. stoljeća, a to je rasizam provođen kroz zakone i institucije nacističke vlasti.“
Prof. Havel je objasnio da je Hadži Emin el Huseini 1943. godine došao u Sarajevo i potaknuo osnivanje Handžar divizije, prve SS divizije koju nisu sačinjavali Nijemci. „Muslimani su se htjeli odmaknuti od NDH i izravno se približiti Berlinu, Hitlerovoj vlasti i vrelima nacizma, a Huseini je povezao interes nacističke Njemačke, da si stvori saveznike na periferiji svoga imperija za koji su se nadali da će se širiti dalje, s jedne strane i toga dijela bosansko-hercegovačkih muslimana koji su željeli doći pod izravnu njemačku vlast kako bi ostvarili svoje političke ambicije“, kazao je Havel.
Germanski korijeni Bošnjaka
Havel je rekao kako je djelovanje Hadži Emina el Huseinija otvorilo složen povijesni kontekst koji je u velikoj mjeri zanemaren u suvremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji. Istaknuo je da je ta tema po prvi put na hrvatskom jeziku cjelovito obrađena u knjizi prof. dr. sc. Mirjane Kasapović. Kao jedan od razloga naveo je i činjenicu da su tek nedavno otvoreni arhivi u Njemačkoj, koji rasvjetljavaju suradnju nacističkog režima s islamskim svijetom predvođenim Hadži Eminom el Huseinijem.
U knjizi je prof. Mirjana Kasapović navela i što su 1942. godine čelnici Odbora narodnog spasa, koji je označen kao duhovno-politički stožer bošnjačkog naroda, pisali Adolfu Hitleru gdje su tvrdili da nisu Slaveni, nego gotskog porijekla te da se, unatoč životu među slavenskim narodima, razlikuju od Srba i Hrvata po duhovnim i tjelesnim osobinama te da „nijedna etnička skupina, nijedan jedan narod u Europi nije s više privrženosti osjetio i razumio gigantski pothvat za uspostavljanje novog reda u Europi kao muslimani Bosne“.
U Memorandumu su se Hitleru požalili na Antu Pavelića kao osobu koja opstruira politiku uništenja Židova. „Počeo je odmah brojne Židove u Bosni, naročito u Sarajevu, gdje ih ima veoma mnogo i veoma bogatih, primati u Katoličku crkvu. Time ih je pokušao zaštiti od onoga do čega je, nakon pobjede i osvajanja ove zemlje moralo doći.“
El Huseini i Hamas
Havel je naglasio je da svi pripadnici Handžar divizije nisu bili ideološki nacisti, jer su mnogi u toj formaciji vidjeli način obrane muslimanskog stanovništva, osobito u istočnoj Bosni, od četničkih zločina.
Objasnio je kako je Hadži Emin el-Huseini nakon Drugog svjetskog rata nastavio živjeti na Bliskom istoku, gdje je pokušavao artikulirati ekstremna stajališta prema Izraelu, te kako je jedan od njegovih izravnih ideoloških i svjetonazorskih nasljednika na današnjem području Palestine pokret Hamas. Više o ovome u videu emisije Kompas može se pogledati od 33. minute.
Dnevnik.ba