Dok većinski bošnjačke stranke oštro osporavaju zahtjeve Hrvata za političkom ravnopravnošću, i to na primjeru hrvatskog člana Predsjedništva, u federalnom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH godinama se događaju još snažnija kršenja principa legitimnog predstavljanja. Naime, Bošnjaci imaju presudan utjecaj u izboru svih ili većine izaslanika u klubovima Bošnjaka, Srba i Ostalih, a uz to sustav im omogućuje i izbor dijela izaslanika u Klubu Hrvata, podsjeća RTV Herceg Bosne.
Hrvatima nije samo problem nelegitimnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego još i više u Domu naroda Parlamenta Federacije gdje bi se legitimno predstavljanje trebalo formalizirati u praksi, a zapravo jedino Klub Bošnjaka ima stopostotnu legitimnost. U klubu Srba gotovo dvije trećine izaslanika dolazi preko glasova Bošnjaka. A u Klubu Hrvata nekada su mogli izabrati skoro jednu trećinu, a povećanjem broja izaslanika mogu jednu četvrtinu ili jednu petinu, dok u potpunosti oduvijek kontroliraju i klub Ostalih, što im u ovom domu omogućuje veliku nadmoć.
“Sada je apsurdna situacija da neki bošnjački dužnosnici, primarno s državne razine, guraju tu priču o navodnoj bošnjačkoj neravnopravnosti i institucionalnoj podzastupljenosti u određenim agencijama, upravama. Cijelu priču žele reducirati na tu osobnu priču nekih ljudi koji su zastupljeni. Ali to nije bitno koliko je bitno da Hrvati i svi drugi konstitutivni narodi mogu ravnopravno konzumirati ono što je ustavotvorac zamislio”, rekao je za RTV Herceg Bosne novinar i politolog Branimir Galić.
Prijetnja izbacivanja iz vlasti
Zbog mogućnosti biranja dijela hrvatskih izaslanika preko bošnjačkih stranaka, Hrvatima je godinama prijetilo potencijalno izbacivanje i iz federalne Vlade. U praksi se to i dogodilo dva puta, i to u vladama Alijanse i Platforme kada su izbačene stranke koje su imale preko 80% hrvatskih glasova. Ta mogućnost je nakon Schmidtove intervencije djelomično smanjena, ali i dalje presuda Ustavnog suda u predmetu “Ljubić” nije provedena.
“Još uvijek Bošnjaci imaju mogućnost da uslijed demografskog i geografskog rasporeda stanovništva od 23 izaberu barem pet ili šest izaslanika u Klubu Hrvata, što je također anomalija”, istaknuo je za RTV HB Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI).
Dodao je kako pri sastavljanju poslijeizbornih aranžmana treba imati u vidu da se, kada hrvatske stranke budu pregovarale jedne s drugima, ne može računati da je natpolovična većina u klubu Hrvata 12. “Treba vidjeti koja hrvatska stranka je osvojila barem osam ili devet izaslanika u klubu Hrvata i ta se stranka mora tretirati kao autentični nositelj političke volje Hrvata”, pojasnio je Sitarski.
Manipulacije s nacionalnim izjašnjavanjem
Biranje pet do šest izaslanika u klubu Hrvata u federalnom Domu naroda, Bošnjacima automatski osigurava i jednog izaslanika u državnom Domu naroda. A dodatno povećanje ukupne moći osiguravaju im i lažna nacionalna izjašnjavanja pojedinih kandidata te manipulacije s klubom Ostalih, gdje bi prije svih trebale biti predstavljene nacionalne manjine, a u njemu nema niti jednog Roma ili Židova kao što su Sejdić i Finci, niti oni u ovakvom sustavu imaju i teorijske izglede izabrati barem jednog svog predstavnika, a kamoli njih 11.
“Puna su usta svima nekih međunarodnih konvencija, Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina, a one su u Bosni i Hercegovini duboko diskriminirane jer ne mogu participirati u onome što im formalno pripada”, upozorio je Galić, dodavši kako se većina pripadnika nacionalnih manjina često veže uz probošnjačke građanske stranke i uopće se ne bore za ravnopravnost ili bolji položaj svoje nacionalne manjine.
Sitarski je također naglasio kako anomaliju predstavljaju i pojačavaju određeni zastupnici ili kandidati koji od jednog do drugog izbornog ciklusa mijenjaju svoju nacionalnu pripadnost.
“Nekada dolazi do grotesknih situacija da od izbora do izbora, već u sljedećem ciklusu u odnosu na prethodni, promijene nacionalnu pripadnost kako bi dobili mjesto u nekom od klubova u Domu naroda. Obično je to klub Srba ili klub Ostalih, ili ako je u pitanju Goraždanski kanton i Klub Hrvata, pošto njih tamo efektivno nema. To je dodatna ridikulizacija našeg političkog života koji je već izložen različitim iskušenjima zbog nekih sistemskih felera”, zaključio je Sitarski.
Iako je Federacija BiH formalno nastala kao zajednički bošnjačko-hrvatski entitet, brojne rupe i dubioze u izbornom sustavu te nametnute izmjene federalnog Ustava i Izbornog zakona od bivših visokih predstavnika idu u korist znatno brojnijim Bošnjacima, pogotovo na primjeru zakonodavne vlasti u Federaciji. Stoga hrvatski zahtjevi za ravnopravnošću ne završavaju samo na dobro poznatom primjeru iz Predsjedništva./HMS/