Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 20. izvanrednoj sjednici usvojio je usuglašeni tekst Zakona o platnim uslugama, Zakona o elektroničkom novcu i Zakona o računima za plaćanje, koji su bili potrebni kako bi Bosna i Hercegovina ispunila uvjete za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Iako su ovi zakoni i ranije usvojeni u Zastupničkom domu, sada ih je usvojio i Dom naroda Parlamenta FBiH, uz amandmane koje je predložio HDZ. Nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH, zakoni će stupiti na snagu.
Stupanjem na snagu ovih zakona mogao bi biti riješen dugogodišnji problem člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare (HDZ BiH).
Naime, amandmanima na Zakon o računima za plaćanje i Zakon o platnim uslugama omogućeno je da građani BiH otvore račune u poštama i na njih primaju plaću.
Čavari je, zbog činjenice da se nalazi na američkom popisu sankcioniranih osoba, onemogućeno imati otvoren račun u banci, a samim time i primati plaću kao zastupnik u državnom parlamentu. Plaću ne prima od ožujka 2024. godine.
Ovim izmjenama Čavara bi mogao primati plaću putem pošte.
Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Parlamenta FBiH, stupanjem na snagu ovih amandmana Čavara, ali i druge osobe koje se nalaze na američkoj “crnoj listi”, moći će otvoriti račun u pošti, bilo da je riječ o Hrvatskoj pošti Mostar ili BH Pošti, te od poslodavca zatražiti isplatu plaće na taj račun.
Novac bi se uplaćivao na zajednički račun pošte, nakon čega bi se raspoređivao na podračune korisnika. Kada sredstva budu evidentirana, korisnici će ih uz predočenje važeće identifikacijske isprave moći podići u gotovini.
Razlog zbog kojeg ovakvi računi ne bi predstavljali problem jest činjenica da pošte ne sudjeluju u međunarodnom platnom prometu na način na koji to čine banke te stoga nisu izložene riziku američkih sankcija zbog vođenja računa osobama koje se nalaze na sankcijskim popisima, što je za banke stvaran rizik.
Ipak, kako doznaje Klix.ba, ovo pitanje još nije u potpunosti riješeno jer slijedi donošenje podzakonskih akata. Taj bi proces, barem teoretski, mogao isključiti ovakve slučajeve ili ih onemogućiti, no do objave podzakonskih propisa to nije moguće sa sigurnošću potvrditi.
Podsjetimo, Marinko Čavara stavljen je na američki popis sankcioniranih osoba (OFAC SDN lista) 6. lipnja 2022. godine, dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH. Sankcije je uvelo Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država na temelju Izvršne uredbe 14033, koja se odnosi na osobe za koje SAD smatra da podrivaju mir, Daytonski mirovni sporazum ili demokratske institucije na zapadnom Balkanu.
Kao ključni razlog SAD su navele Čavarino odbijanje imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, iako je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće dostavilo popis kandidata.
Prema stajalištu američke administracije, time je bio blokiran rad Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH, odnosno onemogućeno normalno funkcioniranje institucija Federacije BiH, zbog čega su ocijenili da je Čavara “držao taocem” rad tog tijela radi političkih interesa sebe i svoje stranke. /HMS/