Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o njegovoj želji da ponovno preuzme zračnu bazu Bagram, koja se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula, izazvala je snažnu reakciju četiriju zemalja koje graniče s Afganistanom: Rusije, Kine, Pakistana i Irana – piše katarski medij Al Jazeera.
Te su se zemlje žestoko usprotivile svakoj novoj američkoj vojnoj prisutnosti u regiji, proglasivši je “prijetnjom regionalnoj sigurnosti i stabilnosti”.
Taj je stav izražen u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Moskvi krajem rujna. U njoj je naglašeno poštovanje suvereniteta Afganistana i “ponovno potvrđeno snažno protivljenje uspostavljanju vojnih baza u Afganistanu i regiji u cjelini”.
Glasnogovornik talibanske vlade Zabihullah Mujahid rekao je za Al Jazeeru da afganistanske vlasti “odbijaju Trumpov zahtjev da se zračna baza Bagram vrati Sjedinjenim Državama”. “Afganistanci nikada, ni pod kojim okolnostima, neće dopustiti da se njihova zemlja preda bilo kome. Razgovarali smo o mogućem ponovnom otvaranju afganistanskog veleposlanstva u Washingtonu i američkog veleposlanstva u Kabulu”, napomenuo je.
Talibani odgovorili Trumpu oko preuzimanja baze Bagram
Ruska zabrinutost
Zračna baza Bagram (inače izgrađena od strane Sovjetskog Saveza, op.GN), koja je služila kao operativno središte američke prisutnosti u Afganistanu od 2001. do 2021., postala je simbol dugotrajnog rata koji je Washington okončao svojim “kaotičnim” povlačenjem trupa u kolovozu 2021.
Mogući povratak Sjedinjenih Država izaziva zabrinutost zbog obnovljenog geopolitičkog zastoja između Sjedinjenih Država i njihovih azijskih suparnika. Moskva američku vojnu prisutnost u Afganistanu doživljava kao izravno kršenje svojih tradicionalnih interesa u regiji. Boji se da će baza postati središte iz kojeg Sjedinjene Države mogu pratiti ruske aktivnosti u bivšim sovjetskim republikama poput Tadžikistana i Uzbekistana, gdje održavaju svoje stalne vojne baze.
Bivši afganistanski veleposlanik u Rusiji Latif Bahand smatra da će povratak SAD-a u Afganistan u Rusiji biti doživljen kao agresivan, a ne obrambeni potez. Vjeruje da će to Washingtonu dati priliku da izravno nadzire cijelu Srednju Aziju – regiju koju Moskva smatra svojom povijesnom sferom utjecaja.
Naglasio je kako Rusija neće dopustiti da Afganistan postane nova američka vojna baza. Tvrdio je da bi američka prisutnost u zemlji mogla prisiliti države Srednje Azije da preispitaju svoja sigurnosna partnerstva s Moskvom. Također je napomenuo da bi svaka nova američka prisutnost potkopala njezine napore da provede “moskovsku formulu” za afganistansko rješenje i vrati Washingtonu njegovu ulogu ključnog igrača u regiji koju Rusija smatra strateški važnom.
Afganistanski analitičari smatraju da je stav Moskve također potaknut zabrinutošću da bi se baza mogla koristiti za praćenje njezinih vojnih aktivnosti u Ukrajini i na Kavkazu, posebno s obzirom na rastuće napetosti s NATO-om.
Ide korak dalje: Trump prijeti Afganistanu ako ne predaju kontrolu nad bazom Bagram
Kineska zabrinutost
Kina je posebno zabrinuta zbog Afganistana, kako sa sigurnosne tako i iz ekonomske perspektive. Boji se da bi američka prisutnost mogla ugroziti inicijativu Pojas i put (BRI), koja prolazi kroz Pakistan i Srednju Aziju i ključni je stup njezine vanjske ekonomske politike. Bivši afganistanski veleposlanik u Kini Javid Ahmad rekao je za Al Jazeeru da bi povratak Washingtona u Afganistan mogao ugroziti ovu inicijativu, koja je temelj kineskog ekonomskog utjecaja.
Peking se boji da bi zračna baza Bagram mogla postati središte obavještajnih podataka za praćenje njegovih aktivnosti u Xinjiangu i središnjoj Aziji, što bi potencijalno moglo utjecati na unutarnju stabilnost zemlje. Ahmad naglašava da želi da Afganistan bude neutralna i stabilna država, a ne mjesto stranog utjecaja. Američka prisutnost poremetila bi regionalnu ravnotežu koju Peking traži nakon povlačenja američkih trupa.
Pakistanska zabrinutost
Pakistan se, sa svoje strane, nalazi u teškoj situaciji i posebno je oprezan. Boji se da bi svaki povratak američkih trupa mogao pogoršati njegove odnose s talibanima. Islamabad tvrdi da stabilnost u Afganistanu treba postići “unutarnjim dijalogom”, a ne vanjskom intervencijom. Nadalje, zahvaljujući Kinesko-pakistanskom ekonomskom koridoru (CPEC), Pakistan je počeo bliže ekonomski surađivati s Kinom, što se poklapa sa stavom Pekinga protiv američke prisutnosti u regiji.
Bivši pakistanski političar Afrasiab Khattak izjavio je da se Islamabad boji da bi svaki povratak Sjedinjenih Država zaoštrio njegove odnose s talibanima, koji to smatraju kršenjem afganistanskog suvereniteta. Također je napomenuo da ne želi ponavljanje situacije koja je nastala 2001. godine, kada je Pakistan bio podvrgnut političkom i vojnom pritisku zbog prisutnosti američkih trupa u regiji.
Vjeruje da Pakistan trenutno nastoji pronaći ravnotežu između dugogodišnjeg partnerstva s Washingtonom i dubokog ekonomskog saveza s Kinom. Također napominje da je stav Pakistana utemeljen na pragmatičnim kalkulacijama.
Iranska zabrinutost
Iranske zabrinutosti su daleko ozbiljnije. Teheran smatra povratak Washingtona u Kabul grubim miješanjem u afganistanske poslove. Bivši afganistanski veleposlanik u Iranu Abdul Ghafoor Liwal rekao je za Al Jazeeru kako bi svako novo raspoređivanje američkih trupa u Bagram značilo da će biti manje od 600 kilometara udaljene od iranskog teritorija.
Teheran to smatra izravnom prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.
Prema njegovim riječima, Teheran ovaj potez doživljava kao povratak politici okruženja s istoka i zapada, posebno nakon što je Washington ojačao svoju pomorsku prisutnost u Perzijskom zaljevu i teritorijalnim vodama Omana. Također se boji da će Sjedinjene Države koristiti Bagram za praćenje svojih mreža u zapadnom Afganistanu.
Jednoglasni stav
U intervjuu za Al Jazeeru, politolog Noor Ahmed Sharif izrazio je mišljenje da svaka od četiri zemlje ima svoje motive, ali su ujedinjene u svojoj nevoljkosti da vide bilo kakvu novu stranu prisutnost, bojeći se da bi to moglo dovesti do remilitarizacije regije. Također je napomenuo da Washington Bagram smatra ključnom logističkom bazom za praćenje onoga što naziva terorističkim prijetnjama. Istodobno, susjedi Afganistana vide ga kao vrata za jačanje američkog utjecaja u regiji.
Sharif zaključuje da je situacija u Afganistanu ponovno postala izvor napetosti između velikih sila. To je zato što su u regiji u kojoj se nazire nova ravnoteža snaga sigurnosni i ekonomski interesi usko isprepleteni.
Stručnjaci se slažu da zajednički stav Rusije, Kine, Irana i Pakistana odražava želju za slabljenjem američke hegemonije i stvaranjem neovisnog sigurnosnog sustava u Aziji. Međutim, također napominju da Afganistan ostaje žarište, teško odvojivo od rivalstva između Washingtona, Pekinga i Moskve.
Ovu bazu je izgradio SSSR, dugo ju je držala američka vojska, a sada se ušuljala kineska