Cijene hrane u svijetu padaju 12. mjesec zaredom, u BiH suprotno – rastu

Iako su cijene hrane u svijetu padale, u BiH se to nije dogodilo. Prognoze nisu ohrabrujuće jer će sjetva ponovno biti znatno skuplja, a u BiH se proizvodi malo hrane te je većina iz uvoza

Inflacija u Europi, posebice u eurozoni, se smiruje, cijene hrane padaju. Nažalost, to se ne reflektira na BiH. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za ožujak 2023. godine iznosi 2892 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za siječanj 2023. iznosila je 1208 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 41,77%, a pokrivenost minimalnom plaćom 20,61%. Potrošačka košarica neznatno je jeftinija u odnosu na veljaču, kad je iznosila 2902,80 KM, tek 10 KM, objavio je Večernji list BiH.

Ponuda i potražnja

Za razliku od BiH, gdje se suočavamo sa svakodnevnim poskupljenjima, cijene hrane u svijetu padaju. U BiH je pojeftinilo tek ulje. Naime, svjetske cijene hrane pale su za 20,5% u odnosu na svoj vrhunac prije godinu dana, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

– Indeks cijena hrane pao je 12. uzastopni mjesec u ožujku i iznosio je u prosjeku 126,9 bodova, što je pad od 2,1% u odnosu na prethodni mjesec i 20,5% ispod vrhunca iz ožujka 2022., zbog veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i širenja Crnomorske inicijative za žito – navodi se u priopćenju. Indeks cijena žitarica pao je 5,6 posto u odnosu na veljaču, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 posto pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uvjeta usjeva u Europskoj uniji, velikih zaliha iz Ruske Federacije i trenutačnog izvoza iz Ukrajine, objavio je Večernji list BiH.

U FAO-ovu priopćenju dodaje se kako su svjetske cijene kukuruza pale za 4,6 posto dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale za 3,2 posto. Indeks cijena biljnog ulja bio je u prosjeku 3 posto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 posto ispod razine iz ožujka 2022. jer su visoke svjetske zalihe i smanjena globalna potražnja za uvozom utjecali na kotacije ulja soje, uljane repice i suncokreta. FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u ožujku za 0,8 posto, pri čemu su cijene maslaca porasle zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sireva pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.

Cijene u BiH

Unatoč izbijanju ptičje gripe u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom. Građani naše zemlje u proteklom su razdoblju za kilogram pilećeg filea morali izdvojiti od 12,35 do čak 15,65 KM. Trenutačno su cijene nešto niže i kreću se od 9,65 KM do 13,55 KM, u ovisnosti o prodajnom mjestu. Potpredsjednik Udruge peradara BiH i direktor Mesne industrije Madi Edin Jabandžić za N1 je kazao kako građani ne bi trebali imati razloga za brigu te da bi u idućem razdoblju cijene trebale ostati iste.

– Peradari su bili suočeni s abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza do sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina. Sve to utjecalo je na to da u jednom razdoblju cijena piletine poraste, objavio je Večernji list BiH. . Međutim, već neko vrijeme cijene žitarica su u kontinuitetu iste, tako da ne vidim da može doći do novog rasta cijena. Ne vjerujem da može, ali vidjet ćemo – kazao je Jabandžić. U BiH je stigao na naplatu smanjen domaći stočni fond. Praščići nikad nisu bili skuplji – cijena kilograma žive vage ide od 8,50 do 9 KM, a tovljenika od 4 do 4,50 KM. Svježe meso u mesnicama skuplje je za tridesetak posto u odnosu na prošlu godinu.

– Iako su cijene pale na globalnoj razini, još uvijek su vrlo visoke i nastavljaju rasti na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro te sve većim teretom duga – naglasio je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero, objavio je Večernji list BiH.