Jedan čovjek iz BiH izračunao je koliko zapravo košta proizvodnja jednog kruha, a brojke koje je dobio šokirale su mnoge. Prema njegovim izračunima, trošak proizvodnje jednog kruha iznosi samo 0,37 feninga, dok je prodajna cijena na tržištu čak dvije marke po komadu.
On je podijelio svoje proračune na društvenim mrežama, gdje je izložio cijeli proces proizvodnje kruha. Prema njegovoj računici, za proizvodnju jednog kruha potrebni su brašno, voda, kvasac, sol i trošak električne energije za pečenje, prenosi Radio Sarajevo.
Kada je izračunao troškove sirovina, rezultat je bio sljedeći:
300 g brašna – brašno 20.000 – 25 kg – 0,800 po kg
200 ml vode – voda 1.100 – 1000 l – 0,001 po litri
7 g kvasca – kvasac 10,757 kg – 0,011 po gramu
10 g soli – sol – 1,400 – 1 kg – 0,001 po gramu
20 minuta pečenja – struja 0,170 – 1 kWh – 0,003 po minuti
Cijena materijala za proizvodnju jednog kruha je sljedeća:
Brašno (300 g) – 0,24 feninga
Voda (200 ml) – 0,00022 feninga
Kvasac (7 g) – 0,07532 feninga
Sol (10 g) – 0,014 feninga
Trošak struje (20 min) – 0,039667 feninga
UKUPNO: 0,369 feninga po komadu
Dakle, trošak sirovina za jedan kruh iznosi 0,37 KM. Kako je onda prodajna cijena kruha 2 KM? “Nitko ne pravi samo jedan kruh u pekarama, već 20 kruhova za 20 minuta”, tvrdi čovjek u svom izračunu, što bi matematički bilo još jeftinije jer se gleda proizvodnja na veliko.
Službene informacije iz pekarskog sektora potvrđuju ove tvrdnje. Otkupna cijena pšenice u BiH kreće se između 30 i 40 feninga po kilogramu, dok je otkupna cijena brašna ispod jedne marke, piše Crna kronika. S obzirom na to, lako je izračunati da se od jednog kilograma brašna, koji košta manje od jedne marke, mogu proizvesti četiri kruha, a svaki od njih prodaje se za dvije marke. To znači da kilogram brašna, koji košta samo jednu marku, rezultira kilogramom kruha koji na tržištu dostiže cijenu od osam maraka.
Iako proizvođači kruha često navode da cijena uključuje dodatne troškove poput plaća radnika, najma prostora i električne energije, ostaje nejasno zašto cijena kruha i dalje ostaje tako visoka, posebno u odnosu na cijenu brašna.
Pitanje koje se postavlja jest: ako je proizvodnja kruha tako jeftina, zašto potrošači i dalje plaćaju znatno više? Mnogi smatraju da bi kupnja brašna kao osnovnog sastojka mogla biti daleko isplativija opcija za krajnje potrošače, prenosi Radio Sarajevo.