Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, onom iz 2013. godine, naša zemlja imala je 3.531.159 stanovnika, od kojih su 1.798.889 žene (50,9%), a 1.732.270 (49,1%) muškarci. Dakle, imamo gotovo jednak broj muškaraca i žena. No, u politici je potpuno drugačija slika.
Izborni zakon BiH usklađen je sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i propisuje da se ravnopravna zastupljenost spolova osigurava sa najmanje 40% zastupljenosti na kandidatskim listama. Izborni zakon također regulira i obavezan redoslijed na kandidatskim listama za kandidate različitog spola. Izmjene Izbornog zakona iz 2016. godine dovele su do povećanje praga za dodjelu mandata pojedinačnim kandidatima na stranačkim listama sa 5% na 10% na lokalnom (općinskom) nivou i sa 5% na 20% na višim nivoima.
Tako se na Općim izborima 2022. godine, 7.258 političkih kandidata i kandidatkinja kandidovalo na otvorenim listama za različite pozicije u vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Prema podacima iz Indeksa rodne ravnopravnosti za 2023. godinu, kojeg je izradio Gender centar FBiH, broj žena kandidata je bio 3.058 (42%).
Žene su bile na čelu 135 liste (22%), dok je 53% ovih lista imalo samo jednog kandidata. Procent žena izabranih na Općim izborima 2022. bio je 27,1%. Vrijedno pažnje u kontekstu gender zastupljenosti je da je na ovim izborima po prvi put za jednog od tri člana Predsjedništva BiH izabrana žena (Borjana Krišto, op.a.). Na drugim nivoima pomak je bio zanemariv, tako da se procent izabranih žena u parlamentima na različitim razinama kretao od 13 do 30 posto, a takav odnos je bio i na kantonalnom nivou. U kantonalne skupštine izabrano je 31,49% žena.
Ništa bolje ne stojimo ni sa zastupljenosti žena na rukovodnim mjestima. Studija iz 2020. godine pokazala je da su žene zastupljene sa 23% u upravljačkim strukturama javnih poduzeća na nivou BiH (20% u FBiH, 15% u RS i 33% u BDBiH). Na poziciji generalnog direktora javnih poduzeća u BiH samo je 5,55% žena.
Ništa bolju sliku nemamo ni na lokalnom nivou. Broj izabranih žena u gradska, odnosno općinska vijeća je izuzetno nizak i u svakom slučaju neproporcionalan ukupnom broju žena birača. Još poraznije je saznanje da od sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, barem kada je u pitanju naš Srednjobosanski kanton, ni u jednoj općini nismo imali ženu načelnicu.
Građani će ove jeseni, na Lokalnim izborima 2024, ponovo birati lokalne vlasti. Je li sazrelo vrijeme da Srednjobosanski kanton napokon izabere barem jednu ženu za načelnicu?