Svake godine u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva Katolička crkva svetkuje Tijelovo – otajstvo Kristove ljubavi u Euharistiji.
Isus je na posljednjoj večeri ustanovio Euharistiju u kojoj su kruh i vino postali Njegovo Tijelo i Krv. Svaki put kad se na Misi po rukama svećenika posvete euharistijski darovi, oni postaju to isto Kristovo Tijelo i Krv, a svaki se pričesnik na otajstven način sjedinjuje s Bogom. Tijelovo je poznato i po procesiji, čime se javno svjedoči vjera u Kristovu prisutnost.
Katolička crkva danas se spominje ustanove Euharistije, a korijen svetkovine seže još u 13. stoljeće. Svetkovina se proširila kad je augustinska redovnica, sv. Julijana iz Belgije imala viđenje o punom mjesecu s crnom mrljom. Tu crnu mrlju protumačila je kao nedostatak blagdana Euharistije u crkvenom kalendaru. Njezin ispovjednik Jacques Pantaleon, koji će kasnije postati papa Urban IV., uvest će blagdan Tijelova 1264. godine. Stoljeće kasnije papa Ivan XXII. proširit će ga na cijelu Crkvu.
Budući da je riječ o svetkovini, svaki je katolik dužan biti na Misi, ako ne postoji opravdan i važan razlog izostanka.
Tijelovo ima važnost za Hrvatsku po euharistijskom čudu u Ludbregu 1411. godine. Tada je za vrijeme pretvorbe svećenik posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost, a onda je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Zbunjen i prestrašen, spremio je kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio Misu.
Događaj je došao do pape Julija II. (1503. – 1513.) koji zbog duljine istrage nije završio istragu, ali dopustio je štovanje relikvije koja se i danas čuva u Ludbregu.
laudato.hr