U nedostatku vlastitih političkih ideja, lider NIP-a i aktualni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković na dnevnoj razini preuzima narativ i teze svoje bivše stranke SDA i svog bivšeg stranačkog šefa Bakira Izetbegovića.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Koliko do jučer Konaković je govorio kako nije fer da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva, s liderom HDZ BiH, Draganom Čovićem, uz Nikšića i Fortu, 2023. potpisao koalicijski sporazum kojim se, uz ostalo, obvezao na provedbu presude Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda i presuda Europskog suda BiH, da bi danas “pilu okrenuo naopako” pričom kako su Hrvati u BiH “prezastupljeni na štetu Bošnjaka” i kako imaju “više pozicija nego što im po zakonu pripada”.
Konaković pri tom u istu ravan stavlja poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koju su Bošnjaci oteli Hrvatima, birajući u četiri navrata Željka Komšića, s pozicijama državnih službenika i namještenika, gdje se primjenjuje princip proporcionalne zastupljenosti i gdje je Bošnjaka navodno 800 manje, nego što je Zakonom predviđeno.
I to bi trebao biti najnoviji alibi Konakoviću i bošnjačkoj politici za neprihvaćanje izmjena Izbornog zakona, odnosno zadržavanje status qua koji bi im omogućio nastavak izbora nekih novih komšića ne samo u Predsjedništvo BiH, već i u hrvatske klubove federalnog i državnog Doma naroda.
Zahvaljujući bošnjačkoj uzurpaciji hrvatske stolice u Predsjedništvu BiH, Hrvati već 16 godina nema na veleposlaničkim pozicijama BiH, ne mogu utjecati na kreiranje vanjske politike zemlje, imenovanje vojnih zapovjednika, predsjedatelja Vijeća ministara, guvernera Središnje banke BiH, ne mogu istupati u međunarodnim organizacijama, poput Vijeća sigurnosti UN-a u svojstvu člana kolektivnog šefa države, odlučivati o međudržavnim ugovorima, predlagati Proračun BiH… i da dalje ne nabrajamo.
To nije samo jedna hrvatska pozicija manje, naspram navodno 800 pozicija državnih službenika, za koliko su, tvrdi Konaković, pozivajući se na svog novog saveznika Šemsudina Mehmedovića, navodno zakinuti Bošnjaci. To je trećina vlasti na razini šefa države, uz pride pravo veta, koje ima hrvatski član Predsjedništva BiH, bez kojeg druga dva člana ne mogu donijeti ni jednu odluku.
Konaković za 5. kolovoza u Sarajevu najavljuje konferenciju o položaju konstitutivnih naroda na kojoj će on, Mehmedović i njima slični “dokazivati” tezu kako su u BiH zapravo “neravnopravni Bošnjaci” i, kako je sam priznao, “obračunavati se” s danas usvojenom Rezolucijom Hrvatskog sabora o političkom osnaživanju Hrvata u BiH. Ta konferencija ima samo jednu svrhu- bacanje dimnih bombi na suštinski problem- odbijanje bošnjačke političke elite da riješi neravnopravnost Hrvata u izboru hrvatskog člana Predsjedništva i izaslanika u hrvatske klubove domova naroda.
Valja podsjetiti kako Hrvati nisu u neravnopravnoj poziciji samo u tim segmentima. Na razini Federacije Hrvati, koji su po Washingtonskom sporazumu ravnopravni s Bošnjacima, imaju tek trećinu ministara u Federalanj vladi, bez prava veta, koje im je također oduzeto, kao što im je Schmidtovim intervencijama, suštinski, oduzet i zadnji mehanizam zaštite od majorizacije i u federalnom Domu naroda, što su potvrdilo nametanjem Zakona u Južnoj plinskoj interkonekciji po nalogu bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja.
Druga teza SDA i Bakira Izetbegovića, koju je Konaković također preuzeo, je kako se treba primjenjivati proporcionalni princip zastupljenosti konstitutivnih naroda i na rukovodeće pozicije, što je u suprotnosti i s Ustavom BiH i s odgovarajućim zakonskim odredbama. Podsjetimo, natkrovljujuće ustavno načelo, prema presudi Ustavnog suda BiH po apelaciji Alije Izetbegovića, je načelo konstitutivnosti triju naroda, koje podrazumijeva ravnopravnost, bez obzira na njihovu brojnost. A to znači paritetnu, a ne proporcionalnu, zastupljenost legitimnih predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba, kako u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara, Domu naroda Parlamenta BiH, tako i na rukovodećim pozicijama u institucijama i agencijama BiH./HMS/