Connect with us

BiH

Direktor ZOI’84 Kenan Magoda: Oni koji istinski vole planinu dolaze na…

Avatar

Published

on

Foto: D. Ć./Klix.ba

Među istinskim ljubiteljima planine i skijanja koji proteklih dana ne pomišljaju da olimpijske ljepotice zamijene gradskim sivilom je i Kenan Magoda, direktor sarajevskog preduzeća ZOI’84. Kakvi su uslovi na Bjelašnici i Igmanu te koliko napora tim ljudi na čijem je čelu ulaže da skijašima pruži potpuni ugođaj, govori Magoda u razgovoru za Klix.ba.

Među istinskim ljubiteljima planine i skijanja koji proteklih dana ne pomišljaju da olimpijske ljepotice zamijene gradskim sivilom je i Kenan Magoda, direktor sarajevskog preduzeća ZOI’84. Kakvi su uslovi na Bjelašnici i Igmanu te koliko napora tim ljudi na čijem je čelu ulaže da skijašima pruži potpuni ugođaj, govori Magoda u razgovoru za Klix.ba.

Ulazak u ovogodišnju skijašku sezonu nije bilo lak za upravitelje bosanskohercegovačkih planina. Natprosječno visoke zimske temperature, manjak snijega, južni vjetar i kiša uništavali su staze, a uz manjak topova za vještačko osnježavanje stvari postaju još gore. Tako su skijaši na Bjelašnici i Igmanu morali pričekati pad temperatura i više bijelih pahulja.

Jahorinu ne smatra rivalom

Ekipa preduzeća ZOI’84 proteklih dana, ističe Magoda, osposobila je kvalitetne staze na kojima smo zatekli skijaše svih generacija. Dok se to nije desilo, skijališta na Bjelašnici bila su zatvorena, što je naljutilo skijaše u jeku zimske sezone. Ipak, Magoda ističe da su to sasvim normalne stvari.

“Tu apsolutno ništa nije čudno. Imali smo situaciju i na Jahorini kada nisu radili šestosjed i gondola, gdje je uloženo više od 30 miliona KM. To je normalno u svakodnevnici skijališta. Mi naše skijalište nismo uspjeli osposobiti za vrijeme za koje smo panirali, ali sada su popravljeni svi kvarovi i najvažnije je da su svi liftovi tehnički ispravni”, kaže Magoda te nastavlja: “Nama je ove godine krucijalni cilj da radimo na kvalitetu, a ne na kvantitetu. Uspjeli smo napraviti tri kvalitetne staze, koliko je to bilo moguće u ovakvim vremenskim uslovima, s minimalnim snježnim padavinama. Mi smo hendikepirani jer nemamo dovoljno vertikalnih transporta. Ipak, ovo su minimalne gužve s obzirom na kapacitete koje Sarajevo ima. Na lokalnim planinama gužve su veće nego kod nas. Međutim, najvažnije je da ljudi uživaju u kvalitetu staza i lijepim danima”.

I dok traje nepresušna rasprava da li je bolja ponuda na Bjelašnici ili Jahorini, Magoda ističe da Jahorinu ne smatra nikakvim rivalom.

“Svaka konkurencija je dobra i pozitivna. Međutim, tu je riječ o dvije različite planine po svojoj konfiguraciji i time i dvije različite target zone. Jahorina ima klijente koji je više posjećuju radi zabave i tamo je 95 posto laganih staza koje su prilagođene rekreativcima. Jahorina je u jednom trenutku od sebe napravila diskoteku. Svaku noć prave koncerte i druge stvari komercijalnog karaktera. Oni idu u tom pravcu, a mi u nekom totalno drugom. Cijenimo pravog skijaša, a ljudi koji istinski znaju skijati i vole planinu dolaze na Bjelašnicu. Zatim tu imamo neuporedive razlike u cijenama. Da bi četveročlana porodica uživala u jednom danu na Jahorini treba izdvojiti od 250 do 300 KM, dok na Bjelašnici za nekih 150 KM može imati cjelodnevni boravak. To su velike razlike”, kaže Magoda.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba

Još jedna poteškoća jeste što na Bjelašnici nije svaka ski-staza pokrivena topovima za vještačko osnježavanje kao na Jahorini. Radnici ZOI-ja’84 primorani su tridesetak topova raspoređivati na Bjelašnici, shodno temperaturama i udarima vjetra.

“S obzirom na veoma lošu količinu snježnih padavina, ove godine uradili smo maksimalno što smo mogli, iznad svih svojih mogućnosti. Ove staze koje smo sada pustili u funkciju su vrhunske, iako imamo veoma malo snijega na planini. Moramo znati da je Bjelašnica planina koja je najbliže jugu i prvi je odbrambeni dio južne strane. Jahorinu štite Bjelašnica i Treskavica. Polazne stanice Jahorine su prve na 1.550 metara, a na Bjelašnici na 1.260 metara nadmorske visine. To su parametri koje ljudi i javnost moraju znati. Jednostavno, Jahorina ima više snijega”, pojašnjava nam Magoda.

Ipak, priznaje kako Bjelašnici treba dodatna hotelska ponuda uz koju dolazi i više zabave za posjetioce. Podsjećamo, Bjelašnica sada raspolaže sa dva hotela te mnoštvom apartmana koji se i dalje dodatno grade.

“Da bi Bjelašnica napravila od sebe mjesto zabave, treba prije svega imati smještajne kapacitete. Međutim, treba naglasiti da ZOI’84 nije nadležan za izgradnju bilo kojeg objekta na Bjelašnici i sva pitanja teba postavljati Općini Trnovo i načelniku Berilu. U narednom periodu znam da imaju u planu izgradnju tri-četiri ozbiljna hotela, što će totalno promijeniti krvnu sliku i sadržaj Bjelašnice. Mi možemo osigurati kvalitet staza i vertikalnog transporta te kvalitetnu uslugu. Naprimjer, za razliku od prošlih sezona, ove godine svaki zaposlenik ZOI-ja’84 je uniformisan. Tačno se zna ko gdje radi. U našem ugostiteljskom objektu također se mogu prepoznati konobari. To su neke sitnice koje doprinose većem kvalitetu usluge. S druge strane, izgradnja novih hotela samo nam može donijeti dobro, ali moramo znati postaviti kriterije. Kako god, što manje apartmana, a što više hotela, vrlo je jednostavno”, kazao nam je direktor ZOI’84.

Spajanje Igmana i Bjelašnice

Magoda ne dozvoljava da se zapostavlja Igman, planina na čijim stazama skijaši najčešće naprave svoje prve skijaške korake. Upravo radi veće promocije i ove olimpijske ljepotice nova uprava preduzeća ZOI’84 korigovala je cijene ski-karata.

“Nisu više iste cijene na Bjelašnici i Igmanu, što smo uradili da privučemo skijaše koji su početnici i rekreativci. Igman je sada u nekim trenucima posjećeniji od Bjelašnice”, govori nam Magoda, u šta smo se i sami uvjerili.

Vraćajući se na poređenje Bjelašnice i Jahorine, nastavljamo priču o potrebama većih ulaganja u zimski turizam. U eri Dejana Ljevanića, direktora Olimpijskog centra Jahorina, u ovu planinu uloženo je 113 miliona KM, što je donijelo i duplo veće prihode. Stoga Jahorina već nekoliko godina prva otvara zimsku sezonu i bilježi sjajne finansijske rezultate. S druge strane, Bjelašnica i Igman od 1982. godine čekaju na spajanje staza uz koje bi imale potencijal da pariraju velikim evropskim skijalištima.

“Prema nekom master planu francuske studije, otprilike 100 miliona KM u kontinuitetu od četiri godine može biti dovoljno da se vertikalnim transportom sjeverna strana Bjelašnice spoji s Igmanom. Za to postoje studije i izrađene geodezije. Bilo koja vlada mora imati kontinuitet ulaganja u obnovu infrastrukture. Za ovaj period mi smo od Vlade KS dobili tri i po miliona KM za saniranje dugovanja. Zatim nam je uplaćeno milion i 300 hiljada KM za mini projekt koji smo uradili ove sezone i ostaje da nam isplate još dva i po miliona KM. U svemu tome političko je pitanje šta se želi od Bjelašnice i Igmana, a na koje mi ne možemo odgovoriti. Mi iz ZOI’84 znamo šta želimo i koji su nam projekti za naredni period. Želimo dizati kriterije i za narednu sezonu želimo prodati minimalno 2.000 ski-passova. Sve ispod je podbačaj. Moramo podizati ljestvicu kriterija prodaje, usluga i svih drugih stvari”, jasan je Magoda.

Nedostaje ugostitelja

Godinama su se posjetioci Bjelašnice žalili na kvalitet ponude i usluge u restoranu Benetton koji je u vlasništvu ZOI’84. Primjećujemo kako je ove sezone daleko lakše prepoznati konobara, a na ponudi je i više pića i jela. Ipak, osjeti se manjak uslužnog osoblja.

“Napravili smo da imamo sve transparentno, od izdavanja računa na fiskalnim kasama, do izdavanja ski-karata, kontrole i sigurnosti putnika. Učinili smo sve da prihode koji trebaju ovoj firmi vratimo u kasu kako bismo mogli tokom godine imati kvalitetne investicije i povećati kvalitet rada. U Benettonu imamo raznovrsne ponude pića, a kuhinja radi od 9 do 21 sat. Generalni problem jeste manjak konobara, što je slučaj i u gradskim ugostiteljskim objektima. Konobari odlaze trbuhom za kruhom po drugim turističkim destinacijama gdje su mnogo bolje plaćeni. Veoma je teško doći do sigurnog kadra. Također, ovdje imamo hiperprodukciju. Ogromna je koncentracija klijenata i teško je odgovoriti brojnim turistima ovim kapacitetom restorana”, dodaje Magoda.

Foto: D. Ć./Klix.ba Foto: D. Ć./Klix.ba

Prije nekoliko mjeseci direktor ZOI’84 predao je Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dokumentaciju koja ukazuje na, kako stoji, nezakonite radnje koje su se provodile u ovom preduzeću 2018. godine. Prema njegovim analizama, milion KM je, umjesto u kasi preduzeća, završilo na drugom mjestu. U razgovoru za Klix.ba nije se želio mnogo osvrtati na prošlost, istićući kako će rezultati nove uprave govoriti sami za sebe.

“Desilo se što se desilo. Mi historiju ne možemo vratiti. Pokazatelji su ove godine da imamo povećanje hiljadu prodatih godišnjih karata u vrijednosti 760.000 KM. Prošle godine ta prodaja je iznosila 280.000 KM. Naše je da radimo i da na kraju sezone pokažemo rezultat. Istražni organi neka rade svoj dio posla. Mi smo ustanovili i uradili ono što želimo, prijavili nepravilnosti, a neka se neke druge institucije bave tim stvarima. Na kraju godine mi samo želimo reći šta smo mi uradili. Matematika je najljepša nauka i tu nema eskiviranja. Brojke će reći da li smo uradili dobar ili loš posao”, kaže Magoda.

Na pitanje o saradnji s političkim subjektima u Vladi KS Magoda nije želio govoriti. Kako kaže, dobar je sa svima koji žele dobro ZOI’84.

“Imao sam ponude da budem direktor u nekoliko preduzeća u Kantonu Sarajevo, ali sam izabrao ZOI’84, jer čitav život boravim na planini. Prva sam generacija sportske gimnazije i meni je sport u krvi. Znam koje potencijale imamo kada govorimo o turizmu, i zimskom i ljetnom. Ovo što mi imamo, nema niko u regionu. S pravim timom ljudi možemo napraviti čudo i moramo ga napraviti. ZOI’84 ima prihode od kojih može sam sebe opsluživati i hraniti. Ovdje je stvar projekata koji će dati pravo vrijednost i vratiti uloženo te toga kako će se bilo koja vlada opredijeliti u nivou ulaganja te kako će menadžment praviti plan nabavke i rashoda. ZOI’84 će u naredne tri godine, ako ostanemo tu moj tim i ja, biti jedna totalno druga priča”, zaključio je Magoda.

U narednim danima prognoze ne najavljuju nove padavine, što bi se svakako moglo odraziti na kvalitet skijaškiih staza na Bjelašnici i Igmanu. Iz ZOI’84 poručuju kako neće ići ispod kvaliteta koji trenutno imaju te da će ipak zatvoriti staze ukoliko ne budu zadovoljavale njihove kriterije.

Klix.ba

Objava Direktor ZOI’84 Kenan Magoda: Oni koji istinski vole planinu dolaze na Bjelašnicu pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Oglasi
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement