Objava, odnosno najava kandidature za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka na narednim općim izborima, Semira Efendića (SBiH), jedna je od glavnih političkih tema posljednjih dana, koja za sobom povlači niz pitanja, kalkulacija i taktika.
Efendić je lider opozicione Stranke za BiH, sa reprezentativnim statusom u Kantonu Sarajevo i tendencijom širenja utjecaja stranke u drugim dijelovima države. Rana objava kandidature za člana Predsjedništva BiH posebno je uzburkala odnose u strankama opozicije, sa sjedištem u Sarajevu.
Naime, stranke Trojke (SDP, NiP i NS) već su jasno istaknule da će u utrci za novi mandat podržati aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Denisa Bećirovića (SDP). Bećirović je na izborima u oktobru 2022. godine osvojio 330.000 glasova i uvjerljivo slavio ispred glavnog protukandidata Bakira Izetbegovića, koji je osvojio 214.000 glasova.
Pojedinačno najjača stranka iz bošnjačkog političkog korpusa SDA do sada je uvijek imala svog kandidata za Predsjedništvo, a od rata do danas samo u dva mandata nisu imali svog člana Predsjedništva (ne računajući kratak mandat Beriza Belkića 2002. godine). Prvi put 2006. kada je pobijedio Haris Silajdžić (SBiH) i drugi put 2022. kada je pobijedio već spomenuti Bećirović.
Kao već aktuelni član Predsjedništva, uz najavljenu podršku Trojke i nekoliko malih stranaka Bećirović se posmatra kao jedan od favorita. S druge strane svoje glasove će u istom bazenu birača dominantno tražiti i kandidat DF-a Slaven Kovačević, ali u utrci za člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
U istom bazenu birača glasove će tražiti i Semir Efendić, ali i budući kandidat iz reda SDA. U tom kontekstu sve oči su uprte u potez SDA, koja će zbog svog statusa i rejtinga, vjerovatno neće dozvoliti da nema kandidata. Do sada se kao kandidat najčešće spominjao predsjednik stranke Bakir Izetbegović, kojem Efendićeva kandidatura predstavlja dodatni pritisak.
Ako prihvati kandidaturu Izetbegović ulazi u veoma neizvjesnu utrku sa dva jaka kandidata, Bećirovićem i Efendićem. Eventualni poraz značio bi političko poniženje, jer bi to bio drugi uzastopni poraz u borbi za člana Predsjedništva.
S druge strane kandidiranje nekog drugog iz SDA za ovu političku utrku moglo bi se tumačiti kao odustajanje ili strah, ali i svjesno žrtvovanje nekog kandidata ili kandidatkinje. Eventualni neizbor SDA kandidata u Predsjedništvo BiH za sobom će povući pitanja o stanju u stranci pa bi i Izetbegovićeva pozicija lidera stranke mogla biti dovedena u pitanje. A ukoliko niko u SDA ne bi pokrenuo pitanje promjena nakon takvog scenarija, to bi bilo ravno čudu.
Upravo su to dva ključna izazova pred Izetbegovićem, koji su dodatno pojačani kandidaturom Efendića. Hipotetički, da su SDA i SBiH dogovorili zajedničkog kandidata uz podršku još jedne manje stranke, njihove šanse za Predsjedništvo bi bile znatno veće.