Vlasti Ukrajine prije godinu i pol dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet, niti podaci o tome gdje se nalaze nisu dostupni. Za Detektor su iz Ureda državnog tužioca Ukrajine 14. studenoga potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više godinu i pol dana vlastima BiH, ali do danas nisu dostavljene ukrajinskim tužiteljima, dodaje se u odgovoru.
“U okviru istrage, u veljači 2024. nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi s pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH koje su, prema istrazi, sudjelovale u zločinima na teritoriju Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija”, navedeno je u pisanom odgovoru iz Ureda državnog tužitelja Ukrajine za Detektor.
U njemu se dodaje kako su od bh. vlasti zatražili i detaljno ispitivanje ovih osoba, kao i dostavljanje kopija njihovih dokumenata.
“Do danas, nije donesena nikakva odluka u vezi sa obavještenjem u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u tijeku”, poručili su iz Ureda glavnog tužitelja Ukrajine.
EUROPOL je ranije priopćio kako su ovi državljani BiH dio grupe od 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine na tlu Ukrajine. Ostale osobe su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Armenije.
“Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila”, navedeno je u priopćenju EUROPOL-a o akciji provedenoj sa ukrajinskim i moldavskim vlastima.
Tijekom same akcije izvršeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, te su zaplijenjeni vatreno i hladno oružje, municija, uniforme, oznake sa simbolima paravojnih orgnizacija, kao i elektronska oprema.
Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za sudjelovanje u borbenim operacijama podijeljena su s nadležnim državama, dodali su tada iz EUROPOL-a, a otkriveni su i detalji o obukama plaćenika. Iz Ureda državnog tužitelja Ukrajine nisu priopćili imena osumnjičenih u odgovoru za Detektor.
U sklopu akcije uhićeno je 11 građana Ukrajine, koji su optuženi za veleizdaju zbog priključivanja paravojnim organizacijama.
Nakon ove akcije, iz Državnog tužiteljstva BiH za Detektor su kazali kako nisu obaviješteni od EUROPOL-a o samoj akciji, niti državljanima koji se dovode u vezi s kaznenim djelima koja su predmet istrage.
“Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije stupit će u kontakt sa partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja”, naveli su iz Tužiteljstva BiH u pisanom odgovoru u studenom 2025. godine.
Kaznenim zakonom BiH zabranjeno je učešće na stranim ratištima, pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama koje djeluju van BiH, a predviđena je kazna zakona od najmanje tri godine.
Zakon predviđa da će kaznom od pet godina zatvora biti kažnjen svatko tko organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe s ciljem da se oni na bilo koji način priključe stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje djeluju izvan teritorije Bosne i Hercegovine.
Gavrilo Stević je jedina osoba iz Bosne i Hercegovine koja je do sada optužena za ratovanje u Ukrajini, a oslobođen je optužbi pred Državnim sudom.
Ovaj sud je izrekao niz presuda za odlaske u Siriju, javlja BIRN BiH.