Prije 200 godina na svjetlo dana izišla je prva trajna fotografija. Joseph Nicéphore Niépce 1826. snimio je prizor sa svog prozora u Francuskoj, koristeći tehniku nazvanu heliografija, na temelju korištenja bitumena iz Judeje, koji je bio osjetljiv na svjetlost. Naime, bitumen bi se stvrdnuo kada bi bio izložen višesatnoj sunčevoj svjetlosti pa bi se pojavila slika i trajno zadržala na metalnoj ploči. Fotografija je tehnika kemijskog ili digitalnog elektroničnog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na zračenje. Obično se misli na svjetlost, pa se pojedinačna fotografija nazivala svjetlopis. No fotografija se može izrađivati i uz pomoć drugih oblika zračenja.
Fotografija je način bilježenja događaja i stvari te svijeta oko nas uz pomoć leće i svjetlosti. Fotografija spada u vizualnu umjetnost, pa se tako svrstava u granu likovne umjetnosti. Postoji dokumentarna, portretna, reklamna, ali i umjetnička fotografija. Preteča fotografije bila je takozvana “camera obsucura”, tehnika koju su primjenjivali slikari pejzaža i portretisti sve do 19. stoljeća. Dugo je trebalo da bi se pronašla metoda kojom bi se zadržavala slika bez potrebe crtanja obrisa. Onda je 1925. godine taj problem riješio Nicephore Niepce. Njegova metoda zasnivala se na višesatnoj ekspoziciji uz jaku sunčevu svjetlost, što se nije pokazalo jako učinkovitim i praktičnim, pa je s pariškim slikarom Jacquesom Daguerreom pokrenuo nove metode. Nastavilo se s daljnjim metodama, a najbitniji pomak učinio je George Eastman, koji je izumio fotografski film, tanku prozirnu traku s fotoosjetljivim slojem. Tvrtka “Kodak” je u svojim aparatima imala ugrađen film. Prvi moderni film u boji pušten je u masovnu proizvodnju 1935. godine.
Digitalna fotografija nastaje snimanjem slika s pomoću elektroničnog senzora umjesto klasičnog fotografskog film. Umjetničkom fotografijom smatra se ona u koju je utkana osobna vizija fotografa. Autor koristi fotografiju kao medij za izražavanje svojih osjećaja, misli, estetskog doživljavanja svijeta oko sebe. Postoje brojne fotomonografije koje puno govore i o autoru i o svijetu u kojem je fotografirao. Na 200. obljetnicu fotografije Jozo Pavković objavljuje fotomonografiju na gotovo 1200 stranica s više od tri tisuće fotografija.
Izum fotografije promijenio je svijet, pa je rečeno da jedna fotografija može vrijediti koliko tisuću riječi. Fotografija je u velikoj mjeri unaprijedila novinarstvo, fotoreporteri su zabilježili nepregledno mnoštvo važnih i zanimljivih događanja u svijetu. Iz fotografije su se rodili film (pokretne slike) i televizija te još puno toga. Što bi danas svijet bez selfieja te razmjene fotografija i videa preko društvenih mreža?
Prva zabilježena fotografija u Hrvatskoj nastala je 1839. ili početkom 1840. godine, a snimio ju je trgovac Demetar (Dimitrije) Novaković. Zanimljivo je to da je tehniku fotografiranja i izradu fotografije naučio od samog izumitelja – Louisa Daguerrea! Tomislav Topić, koji se bavi i poviješću fotografije, kazao nam je to da je, koliko je poznato, najstarija zabilježena fotografija na prostoru BiH nastala u Sarajevu 1855. godine. Snimio ju je putujući fotograf Georgije Kensević prilikom vjenčanja sarajevskog trgovca Gavre Jelića i Daše Tanasić. Prvi stalni fotografski obrt u Sarajevu otvoren je početkom 60-ih godina 19. stoljeća, o čemu svjedoče oglasi u listu “Bosna”.
Fotografija se na prostoru BiH “udomaćila” dolaskom austrougarske uprave nakon Berlinskog kongresa 1878. godine. Među najstarijim sačuvanim fotografijama Mostara je jedna koja se nalazi u zbirci Karla Drage Miletića. Ona je nastala nešto prije austrougarske uprave. Vrijedne su i fotografije Mostara, koje je snimio francuski fotograf Pierre Petit 1896. godine. Koliko je poznato, prva sačuvana fotografija Starog mosta u Mostaru snimljena je 1878. Najstarija fotografija u Širokom Brijegu snimljena je 1896. godine na proslavi 50. obljetnice dolaska franjevaca. Dvije fotografije snimio je Anton Zimolo, fotograf iz Mostara. Prva fotografija u Ljubuškom snimljena je 1899. Francuski fotograf Franz Thiard de Laforest (1838. – 1911.) jedno vrijeme živio je u Mostaru i fotografirao po Hercegovini, sačuvane su njegove fotografije snimljene u Livnu. Andrijica Šimić fotografiran je u Sinju 1902. godine nakon što je hajdučki harambaša pušten iz zatvora u Kopru. Mnoštvo fotografija iz starijih vremena velike povijesne vrijednosti nalazi se u arhivu Franjevačke knjižnice u Mostaru. Kao i sve drugo što je ozbiljno, tako i fotografija ima i svoju duhovitu stranu.
Mujo se vozio s Fatom i pored ceste ugleda slikara kako slika pejzaž pa reče:
– Vidi, moja Fato, kako se jadan čovjek mora mučiti ako nema fotografskog aparata ili pametnog mobitela!
Retuširanja i fotošopovi uljepšavaju stvarnost, pa je netko kazao:
– Nitko nije toliko ružan kao na osobnoj iskaznici ni lijep kao na profilnoj fotografiji na Facebooku!
Dečko je razgledavao obiteljski fotoalbum i upita majku:
– Tko je ova elegantna dama u vjenčanici?
– To sam, sine, ja, tvoja mama, na vjenčanju – pohvali se majka.
– A tko je ovaj vitki gospodin bujne kose u odijelu? – znatiželjan je sin.
– To je tvoj tata, sine – reče mu majka.
– Dobro, mama, a tko je onda ovaj debeli ćelo ispred televizora?! – priupita sin.