Usklađivanje s potrebama i zahtjevima Europske unije kada je riječ o energetici posebice dobiva na značaju u vremenima kada je, zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti na istoku Europe, naglo porasla vrijednost dostupnosti obnovljivih izvora energije, a tu se Bosna i Hercegovina, zahvaljujući prirodnim bogatstvima, može nametnuti kao država koja će namirivati sve svoje potrebe za električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora.
Na tomu putu najdalje je otišlo Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje svu svoju električnu energiju dobiva upravo iz obnovljivih izvora, počevši od hidroelektrana, preko prve vjetroelektrane u državi pa do solarnih elektrana.
I na tomu se neće stati s obzirom na to da JP Elektroprivreda Hrvatska zajednica Herceg Bosna u ovom trenutku razvija više projekata iz domene obnovljivih izvora energije na širokom prostoru, a kada je riječ o onima koji su u najvišem stupnju pripremljenosti, to su vjetroelektrana Poklečani, snage 132 MWh, i solarna elektrana u općini Stolac, ukupne snage 150 MWh. Vrijednost ovih projekata je oko 450 milijuna maraka.
Kada je pak riječ o trenutačnoj razini proizvodnje, na ruku im sada idu i vremenske prilike.
Nakon teške prošle godine, zahvaljujući poboljšanju hidrološke situacije pogonska spremnost je, potvrdila je u razgovoru za Večernji list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija, na zavidnoj razini.
Svi agregati su raspoloživi, kao i pomoćni pogoni koji utječu na moguću evakuaciju vode.
”U proteklim danima kratak prekid rada, sukladno naputku Agencije za vodno područje Jadranskog mora, imali smo na hidroelektrani Peć-Mlini kako bismo područja nizvodno zaštitili od poplava. Trenutačno sve elektrane rade sukladno potrebama, a kontinuirano smo u kontaktu sa svim područjima i pratimo razine dotoka vode”, dodala je za portal Večernjeg lista BiH Buntić.
U pogledu razine pripremljenosti za rad tehničko-tehnoloških kapaciteta, svi proizvodni objekti imaju sve potrebne dozvole, između ostalih, hidroelektrane imaju vodne dozvole kojima je reguliran način rada, odnosno kota razine vode u akumulacijama i ispuštanju.
Buntić pritom podsjeća kako proizvodni hidro potencijal čine HE Jajce 1 i Jajce 2 (slijev Vrbasa) te slijev Neretve HE Mostar, HE Rama, CHE Čapljina, HE Mostarsko blato i HE Peć-Mlini, a više od 90% proizvedene energije je hidroenergija.
Naravno, kao što je vidljivo, u kontekstu daljnjeg unaprjeđenja kapaciteta radi se na povećanju količine proizvedene električne energije i iz drugih izvora, primarno vjetra i sunca, a pritom treba ukazati i na činjenicu da je struka jasna u ocjeni kako prostor za napredak proizlazi i iz činjenice da su područja Hercegovine, kao i jugozapada Bosne, idealni za dobivanje struje upravo iz dvaju navedenih obnovljivih izvora.
Uz potrebu da primjere slijede i druge institucije u državi, BiH vrlo brzo može doći na tračnice vlaka koji će ići ubrzanim tempom u skladu s ostvarivanjem ambicioznog plana Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. Razvoj obnovljivih izvora energije također je jedan od načina za smanjenje ovisnosti o uvozu te osjetljivosti na poremećaje na tržištu.
Kako je ne tako davno u blogu napisao šef Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik Europske unije u BiH veleposlanik Johann Sattler, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima BiH bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štoviše, naglasio je on, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije.
U tom kontekstu bitno je navesti i kako bi konkretni koraci na ovom planu omogućili da BiH ispuni svoje obveze iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici.
Kada se tomu doda i činjenica da u Europskoj uniji na snagu stupaju stroga pravila o dekarbonizaciji, a koja se ogledaju i kroz potrebu da i BiH što prije uđe u europski sustav trgovine štetnim plinovima, a istodobno ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, jasno je kako cjelokupno bosanskohercegovačko društvo treba postati svjesno važnosti energetske tranzicije.
A država je najavila velike promjene, pri čemu svakako treba ukazati i na činjenicu da je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u svojem ekspozeu naglasila potrebu uspostave trgovine štetnim plinovima kako bi se smanjilo zagađivanje okoliša. Takvo što paralelno bi vodilo i daljnjem jačanju konkurentnosti domaćeg, izvozno orijentiranog gospodarstva, odnosno povećanju izvoznih kvota.