Connect with us

BiH

Filandra: Nacionalizam je postao biznis

Avatar

Published

on

Prof. dr. Šaćir Filandra, nakon dva mandata na čelu Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, dobio je nasljednika Seada Turčala, dosadašnjeg prodekana i vanrednog profesora na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija.

U intervjuu za naš list Filandra ističe kako s velikim olakšanjem napušta osmogodišnju funkciju dekana, uz punu svijest da se uvijek moglo učiniti i više i bolje.

Elitna kuća znanja o politici i društvu 

– Svome nasljedniku, a mom dosadašnjem prodekanu, prof. Turčalu želim kontinuitet svih dobrih stvari koje smo skupa radili uz nadu da kao mlađi kolega unese novu energiju u oblikovanje Fakulteta. Vrijeme je i prilika je da se Fakultet dodatno pozicionira kao elitna kuća znanja o politici i društvu. Za takav smjer razvoja država je uspostavila neophodne preduvjete izdvajanjem velike količine novca za visoko obrazovanje u Sarajevskom kantonu, a budući da se broj studenata smanjuje, otvara se više prostora za individualni rad sa studentima i istraživačku djelatnost – kaže profesor Filandra.

Kao i obično kada analizira aktuelna društveno-politička zbivanja u BiH, dr. Šaćir Filandra je bez dlake na jeziku.

Zagovarač je rješavanja naših problema na „komšijski“ način i, bez obzira na trodecenijsku agoniju Bosne i Hercegovine, i dalje vjeruje u njen opstanak kroz unutrašnji dogovor.

Neophodnim vidi redefiniranje bosanskohercegovačke politike jer nas trgovanje etničkim interesima nigdje ne vodi te poručuje: Na potezu su Bošnjaci!

„Izađite na izbore, samo ako glasate, možete nešto promijeniti“. Tom porukom ste se 7. oktobra prošle godine obratili građanima Bosne i Hercegovine uoči održavanja općih izbora u našoj zemlji. Zar ima više mjesta optimizmu kada evo već devet mjeseci nemamo vlast ni na državnom ni na federalnom nivou, u svakom pogledu tonemo sve dublje. Jeste li mogli u oktobru zamisliti da ćemo baš takve „promjene“ dobiti?

– Trenutna politička kriza je pod kontrolom ključnih etnonacionalnih aktera (SDA, HDZ, SNSD). Ona je, dakle, artificijelna, vještačka, i ne prijeti negativnoj eskalaciji. U neformiranju vlasti svaka od odgovornih strana se prema javnom interesu ponaša neodgovorno, budući da je svaka uronjena u uske stranačke interese i kalkulacije, pri tome zaodjevene svetošću navodne borbe za vlastiti narod.

Od „zatezanja“ konopca krize svi se nadaju nekim dobicima, koje niko ne garantira, i koji u principu moraju biti na račun interesa drugih. Tako da su konflikti neizbježni. Nacionalizam je postao biznis. S druge strane, u svemu ovome država gubi ionako slab imidž, produljivanje krize obesmišljava ovu državu kao političku zajednicu i priziva pitanje treba li i može li takva zajednica na kraju krajeva da funkcionira. Nadati se formiranju vlasti do Nove godine.

Vanredni izbori bi, svakako, dobro došli

Imaju li, nakon svega, uopće izbori svrhe?

– Naravno da imaju, i moraju imati, bez obzira na naše trenutno stanje. Moramo vjerovati u politiku i baviti se politikom, kao što mi profesori moramo zagovarati razvoj političke kulture i političkog pluralizma. Problem jeste u činjenici da nema instituta vanrednih izbora, a oni bi sada dobro došli i sigurno bi polučili drugačije rezultate.

Našim izbornim sistemom demokratsko legitimiranje vlasti je u potpunosti izigrano, građani su svedeni na birače, izbornu masu koja daje vlast ljudima na koje građani ni na koji način ne mogu da utječu.

Demokratski karakter institucija je blokiran, one su privatizirane od stranačkih elita i služe samo za reprodukciju bogatstva i moći uskog kruga ljudi. Oni koji nisu bliski vrhovima stranaka politički ne postoje. Naši građani su postali vlasništvo političkih stranaka, koje im se obraćaju s vremena na vrijeme.

Političko zajedništvo u djelovanju Milorada Dodika i Dragana Čovića već odavno je prepoznato. Ima li adekvatnog odgovora probosanskih snaga?

– Načelno govoreći, i sama retorička podjela na antibosanski i probosanski blok je konfliktna, u ovom slučaju etnički konfliktna. Za budućnost ove zemlje nije dobro nikoga automatski stavljati u antibosanski blok, bez obzira na njegove trenutne poteze. Stvari je potrebno dugoročnije promatrati i mudrije postavljati kada je u pitanju budućnost zemlje. Moramo tragati za konvergencijskom političkom retorikom. To je poželjni pravac razvoja države.

Odgovora dezintegracijskim politikama Dodiku i Čoviću sada nema i zadugo ga neće biti. Svjedočimo krizu političkog liderstva, nemamo ličnosti državnog formata koje bi etnicizaciju politike mogle nadsvoditi.

Tzv. probosanski politički blok u osnovi je sastavljen od bošnjačkih političkih subjekata, mada ne samo od njih, i taj blok boluje boljke bošnjačke politike.

Te boljke su neizgrađenost vizije BiH kao moderne političke zajednice u zajednici evropskih nacija, nedostatak jasnog opredjeljenja za gradnju države BiH, insistiranje na etnoreligijskom konceptu društva, što producira sukobe i hrani srpski i hrvatski nacionalizam, nedostatak vlastite politike, vlastite inicijative, vlastitih razvojnih programa, a umjesto toga svođenje politike na reakciju, uzvraćanje na poteze srpskih i hrvatskih političara.

Taj bosanski blok u osnovi i ne postoji, što se više priča o Bosni, na ovaj način će je manje biti. Iza priče se kriju oligarhijski interesi.

Nužno je redefiniranje bosanskohercegovačke politike kao cjeline, i to je moguće postići. Dosadašnja praksa trgovanja etničkim interesima nikuda nikoga ne vodi. Ko prvi iskorači iz ovog začaranog kruga bit će u prednosti. Na potezu su Bošnjaci, sviđalo se to njima ili ne.

Filandra: Bosanski blok u osnovi i ne postoji, iza priče se kriju oligarhijski interesi - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Filandra: Bosanski blok u osnovi i ne postoji, iza priče se kriju oligarhijski interesiFoto: (Arhiv )

 

 Maksimalno umanjiti kapacitet pozicije Predsjedništva BiH 

Nedavno ste, govoreći o Izbornom zakonu BiH, ocijenili da je „nekulturno i nepošteno“ da Bošnjaci nametnu Hrvatima Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Je li i to uzrok blokada u državi s obzirom na mehanizme koje HDZ ima u parlamentima?

– Izbori za člana Predsjedništva BiH su obične međuetničke igre bez granica, poligon za divljanje nacionalizama. Simbolički kapacitet te pozicije nužno je maksimalno umanjiti, svesti ga na puku reprezentativnu mjeru institutom posrednih izbora. I Srbi bi na kraju pristali na to, uz dodatno trgovanje.

Akcent bi time bio stavljen na izvršnu vlast na razini države i rad na poboljšanje uvjeta življenja ljudi.

Zemlje regiona pretekle su nas odavno u napretku na euroatlantskom putu, a nama se sve češće poručuje da EU nema interesa više za BiH. Osim verbalno iskazane „zabrinutosti“ međunarodne zajednice, nema nikakve konkretnije i odlučnije akcije stranaca ovdje. Kakav uopće rasplet političke situacije u BiH možemo očekivati? 

– Naša očekivanja od tzv. međunarodne zajednice u pravilu su nerealna. Izostanak njihove navodne pomoći domaći političari koriste za opravdavanje vlastite nesposobnosti. Nisam izolacionista, ali morat ćemo jednom prihvatiti činjenicu da je ovo naša zemlja i da je samo mi možemo učiniti sretnom ili nesretnom.

Stranci imaju svojih briga i oni ih brinu za sebe, dok će naše uvijek ostati samo naše. Zagovaram komšijsko sjedanje za isti sto, otvaranje problema i postepeno rješavanje. Maksimalističke zahtjeve niko ne može ostvariti. Slijedi nam unutrašnji dogovor, samo je on garant opstanka ove zajednice. Pretpostavka dogovora je postepena uspostava klime međuetničkog povjerenja, a to je posao političkih elita.

Naravno, onaj ko prvi pođe u tom pravcu izgubit će bitku, ali će dobiti rat.

Ne vidim kratkoročne mehanizme zaustavljanja iseljeničkog trenda

Osim siromašnih, nezaposlenih, brojimo sve više onih koji odlaze iz ove zemlje trbuhom za kruhom. Pogotovo mladi gledaju da što prije odu. Ko će ostati i šta nas očekuje kao zemlju staraca?

– Migracije su posljedica drastično narušenog odnosa između bogatih i siromašnih u svijetu. I mi smo dio tog procesa sada. Ne vidim kratkoročne mehanizme zaustavljanja ovog iseljeničkog trenda. U principu možemo i moramo razvijati obrazovanje i ekonomiju, jedino je to donekle u našoj moći, te na taj način stvarati preduvjete za ublažavanje migratornog vala.

Nehuman odnos prema migrantima

Kako gledate na migrantsku krizu koja se svalila na leđa samo jednog dijela BiH? 

– Nehumano se odnosimo prema tim ljudima. Nevladin sektor je, s obzirom na podkapacitiranost države, u ovoj situaciji mogao i trebao učiniti više. Problem nećemo riješiti tako što ga dislociramo u jedan kutak zemlje. Dugoročno možemo imati i sigurnosnih problema od nesređivanja tih prilika.

U politiku me nisu zvali  

Upitan za svoj daljnji društveno-naučni ili možda čak i politički angažman, potvrđuje da će kao naučnik i javni djelatnik nastaviti pokušavati doprinositi društvenom boljitku.

– U profesionalnoj politici se ne vidim, a, iskreno rečeno, nikada me u životu niko takvim angažmanom nije ni nudio – dodaje profesor Filandra.

 

(avaz)

Objava Filandra: Nacionalizam je postao biznis pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement