Izborna noć u Bosni i Hercegovini je završila, ali politička utakmica tek počinje. Rezultati su donijeli novi sastav Predsjedništva BiH, pokazali nekoliko jasnih političkih trendova i naznačili tko će imati najjaču pregovaračku poziciju. No odgovor na pitanje tko će doista sastavljati vlast tek će se tražiti. Jer u BiH pobjeda na izravnim izborima nije dovoljna. Stvarna politička moć određuje se i u drugom, neizravnom izbornom krugu, kroz domove naroda.
Novi saziv Predsjedništva BiH činit će Denis Bećirović kao bošnjački član, Darijana Filipović kao hrvatska članica te Željka Cvijanović kao srpska članica. Bećirović i Cvijanović osvojili su drugi uzastopni mandat, dok pobjeda Darijane Filipović predstavlja povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo nakon osam godina.
Tri rezultata pokazuju i tri različita politička trenda. Bećirović je ponovno pobijedio Bakira Izetbegovića, ali je SDA kao stranka ostvario snažan parlamentarni rezultat. Filipović je prekinula niz u kojem kandidat HDZ-a BiH nije uspijevao osvojiti hrvatsko mjesto u Predsjedništvu. U Republici Srpskoj Dodikov SNSD zadržao je snažnu poziciju, a Željka Cvijanović uvjerljivo osvojila novi mandat.
Kod Bošnjaka SDA iz izbora izlazi kao nezaobilazan politički akter, jednako kao i HDZ BiH kod Hrvata, dok SNSD zadržava ključnu poziciju među Srbima. Upravo će te činjenice biti važne u formiranju vlasti.
Izborni sustav BiH ne funkcionira po jednostavnom principu: stranka osvoji najviše glasova, pronađe nekoliko partnera i sastavi vladu. Rezultat u Zastupničkom domu nije dovoljan jer zakoni i odluke moraju proći kroz institucije u kojima postoje posebni mehanizmi zastupljenosti i zaštite konstitutivnih naroda.
Zato se rezultat Zastupničkog doma ne može jednostavno preslikati na formiranje vlasti. Postoji još jedna ključna razina, a to su domovi naroda. Tamo nije dovoljno imati glasove birača; potrebno je imati dovoljno ruku unutar klubova konstitutivnih naroda.
Pobjednici među hrvatskim, bošnjačkim i srpskim strankama imat će zato posebno važnu pregovaračku poziciju. Na hrvatskoj strani to je HDZ BiH, među Bošnjacima SDA, a među Srbima SNSD. Druge stranke mogu imati snažan izborni rezultat, ali njihova će stvarna snaga ovisiti o tome mogu li biti jezičac na vagi pri konstituiranju domova naroda.
Jedan od mogućih scenarija zato je vlast koju bi činili Čovićev HDZ BiH, Izetbegovićev SDA i Dodikov SNSD. Ako za većinu bude potreban dodatni partner, prostor se otvara prije svega SDP-u BiH, odnosno Stranci za BiH ili drugim manjim strankama.
No koliko je ta matematika izvediva, pokazat će idući tjedni. Nakon konstituiranja županijskih skupština slijedi izbor izaslanika u Dom naroda FBiH. Ključno će biti tko će činiti klubove konstitutivnih naroda, koje će liste biti ponuđene i kako će se glasovi unutar tih klubova rasporediti.
Izbori su donijeli i tehnološku novost. Biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i elektronički prijenos rezultata trebali su povećati sigurnost i transparentnost procesa, ali su tehnički problemi na pojedinim biračkim mjestima pokazali da sama tehnologija ne rješava sve probleme. Više od 200 biračkih mjesta imalo je probleme s novom opremom, a izlaznost je bila rekordno niska, oko 42 posto.
Izborna noć u BiH nije kraj, nego tek prvi čin. Drugi počinje u županijskim skupštinama i domovima naroda. Tamo će se pokazati stvarni odnosi snaga i otvoriti pregovori o vlasti.
Tek kada se prebroje ruke u domovima naroda, znat će se tko će u njima biti “gazde”. Vjerojatno isti oni koji “upravljaju BiH” svih ovih godina.