Grlić Radman istaknuo je Izborni zakon BiH kao ključnu reformu za napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu, pozvavši političke aktere da prepoznaju trenutak i prekinu praksu preglasavanja Hrvata, osobito pri izboru članova Predsjedništva BiH.
Grlić Radman: Prepoznajte trenutak za reforme u BiH
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u utorak navečer da je nužno da političari u Bosni i Hercegovini prepoznaju trenutak i provedu preostale reforme koje uključuju izmjenu Izbornog zakona, kao uvjet za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
„Nužno je da se politički akteri u BiH, koji imaju odgovornost za funkcioniranje ove zemlje, snažnije uključe i prepoznaju trenutak, prepoznaju i napore Republike Hrvatske kako bi Bosni i Hercegovini bio osiguran europski put“, rekao je Grlić Radman u programu Radio-televizije Herceg-Bosne.
Preglasavanje Hrvata i slučaj Komšić
Ministar je istaknuo da se izmjenom Izbornog zakona mora osigurati kraj prakse preglasavanja hrvatskoga naroda, podsjetivši da je Željko Komšić četiri puta izabran u Predsjedništvo BiH glasovima bošnjačkih birača, a ne kao autentični predstavnik Hrvata.
„Daytonski sporazum je trebao osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH. Bošnjačko-hrvatska Federacija podrazumijeva da oba naroda imaju jednaka prava i da ne može jedan narod birati drugom narodu njegove političke predstavnike“, poručio je Grlić Radman.
Europski put BiH i nužnost domaćeg dogovora
Europske integracije BiH trenutačno su blokirane, među ostalim, zbog nepostojanja dogovora o zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, o sudu BiH i o imenovanju glavnog pregovarača. Grlić Radman ističe da se dogovor o tim pitanjima mora postići unutar zemlje, bez nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice.
„Dogovor trebaju donijeti domaći političari, uz poštivanje ustavne arhitekture zemlje“, rekao je, jasno se protiveći daljnjoj intervenciji međunarodne administracije.
Ministar u Mostaru na obilježavanju UNESCO-ove baštine
Gordan Grlić Radman boravi u Mostaru gdje sudjeluje u dvodnevnom obilježavanju godišnjice upisa Starog mosta i stare gradske jezgre na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Njegovo sudjelovanje dodatno naglašava simboliku Mostara kao središta hrvatsko-bošnjačkih odnosa i potrebe za političkom ravnotežom.
Što vi mislite o ovoj temi?
