Nakon 14 godina rada televizija Al Jazeera Balkans prestala je emitirati program uživo, a posljednjega dana srpnja i definitivno će se ugasiti signal balkanske ispostave globalne katarske medijske kuće. Iako je koncept Al Jazeere Balkans bio takav da nije predstavljao konkurenciju “domaćim” medijima zbog svjetske produkcije, bogatog dokumentarnog programa i regionalnog pristupa, AJB je ostavio određen trag na medijskom nebu BiH (gdje mu je bilo sjedište) i susjednih zemalja.
Nema službenog i potpunog objašnjenja za iznenadno zatvaranje AJB-a, ali najčešće se spominju financijski razlozi koji su vlasnike iz Dohe natjerali na rezove diljem svijeta, uključujući i Balkan. Upravo mediji u BiH naglašavaju financijske malverzacije kao razloge za gašenje. Bilo kako bilo, više od 200 medijskih profesionalaca preko noći je ostalo bez posla, a AJB se pridružio podužem popisu “međunarodnih” medija koji su kraće ili dulje, više ili manje, pokušavali utjecati na kreiranje javnog mišljenja, posebno u BiH. Iako bogatom Kataru novac uopće nije problem, postavlja se pitanje je li politički procijenio da je Balkan “promašena investicija” i da je resurse pametnije preusmjeriti prema drugim dijelovima svijeta.
Zapravo, čudno je kako se strani mediji teško “primaju” u BiH unatoč činjenici da su milijarde maraka poreznih obveznika iz cijelog svijeta nakon Daytonskog sporazuma ubrizgane u kreiranje nove medijske slike. AJB je možda imao i najveće šanse opstati jer nije dominantno ovisio o skromnom marketinškom tržištu u BiH, donatorima sukobljenih interesa i lokalnoj politici. Sudbina te medijske kuće od početka do kraja ovisila je o jednom centru – Dohi. A taj je centar odlučio da je nakon 14 godina vrijeme za gašenje. Prije AJB-a ugasio se signal i Glasa Amerike, medija čije su informativne sadržaje preuzimale brojne radijske i TV kuće u BiH. Radio Slobodna Europa također je reducirao program i kadrove. Neizvjesna je i sudbina N1 televizije, još jednog regionalnog medija sa sjedištem u Sarajevu. Franšiza CNN-a navodno bi mogla biti sljedeća na popisu bivših medija. Preostali “međunarodni” medijski igrači u BiH još su Newsmax, Bloomberg i Euronews. Pitanje je dokad.
U reformi medija stranci su zakazali, baš kao i u svim područjima u BiH. Prije nego što je međunarodna zajednica krenula u (neuspješnu) reformu javnih RTV servisa u BiH, pokušala je medijski prostor modelirati preko hibridnih projekata kao što su televizija OBN, Radio FERN i novinska agencija AIM. Danas OBN životari bez značajnijeg društvenog utjecaja u javnosti, dok se FERN-a i AIM-a sjećaju tek novinari s duljim stažem. Iza većine projekata ostali su financijski repovi i neraščišćeni računi, ali ne i najavljeni učinak – pomirenje naroda, demokratizacija bh. društva i povjerenje u medije. Stranci su modelirali i procese regulacije elektroničkih i samoregulaciju ostalih medija u BiH. Treba li reći – neuspješno.
Nemoguće je naći uspješan medijski projekt međunarodne zajednice u BiH. Danas, kada se opraštamo od Glasa Amerike, AJB-a i drugih medija sa stranim predznakom, jasno je da će se prije ili poslije pojaviti neki novi. Unatoč visokim produkcijskim, pa i profesionalnim standardima koje budu promovirali, njihov medijski utjecaj u BiH bit će ograničen. Za izgradnju demokratskog i naprednog društva ključno je graditi bolje domaće medije. Počevši od javnih RTV servisa, preko nacionalnih i regionalnih medija do onih koji danas jedva preživljavaju na lokalnoj razini. Njih učiniti održivijim i profesionalnijim, uz uređeno zakonodavstvo i tržište, treba biti prioritet svih onih u BiH koji na to mogu utjecati.