U Bosni i Hercegovini i diljem Europe inflacija ostaje jedna od ključnih makroekonomskih tema početkom 2026. godine. Dok se na Zapadu stanje popravlja, mi tonemo
U BiH i diljem Europe inflacija ostaje jedna od ključnih makroekonomskih tema početkom 2026. godine. Nakon razdoblja visokih cijena roba i energenata tijekom i nakon pandemije, zemlje se sada suočavaju s divergentnim inflatornim kretanjima kojima upravljaju kako domaći čimbenici tako i globalne ekonomske promjene. Inflacija u BiH snažno se odražava na standard građana – rast cijena energije, hrane i troškova stanovanja izravno smanjuje kupovnu moć kućanstava. Iako stopa inflacije polako pokazuje znakove smirivanja, njezini učinci ostaju vidljivi, posebno među kategorijama s nižim primanjima.
Podaci CB BiH
Statistički podaci često pokazuju umjerenije stope rasta, dok građani osjete znatno snažniji rast cijena osnovnih dobara poput prehrambenih proizvoda i energenata, zbog čega se javna percepcija inflacije često razlikuje od službenih pokazatelja. U usporedbi s BiH, zemlje EU-a i eurozone imaju niže i stabilnije stope inflacije. Eurostat je procijenio da je godišnja stopa inflacije u europodručju pala na oko 2% krajem 2025., što je stabilno blizu cilja Europske središnje banke (ECB). Prethodni podaci Eurostata za studeni 2025. potvrdili su godišnju inflaciju od oko 2,1% u eurozoni, sa zemljama poput Hrvatske i Rumunjske među onima s najvišim stopama, dok su neke članice imale znatno niže stope. Usporedba pokazuje zanimljivu dinamiku: iako inflacija u BiH i dalje ostaje umjerena u apsolutnim vrijednostima, ona je često viša nego u eurozoni i EU, gdje su inflatorni pritisci znatno smanjeni. Dok je u eurozoni inflacija u trećem tromjesečju 2025. iznosila 2,1%, u BiH je dosegnula 4,4%. Prema biltenu Centralne banke BiH, ukupna inflacija u prvih devet mjeseci prošle godine rasla je prvenstveno zbog baznog efekta, kao i snažnog poskupljenja hrane i el. energije, te je dosegnula razinu od 3,9%. Rast inflacije bio je dodatno potaknut povećanjem prosječnih realnih plaća nakon rasta minimalne plaće, što se prelilo na rast cijena usluga. Na kraju rujna inflacija je iznosila 4,2%, što je 3,4 postotna poena više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najveći godišnji rast cijena u trećem tromjesečju zabilježen je u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića (9,2%), usluga restorana i hotela (7,6%) te zdravstvenih usluga (6%). Ipak, na kraju trećeg tromjesečja zabilježeno je usporavanje rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića, čija je stopa bila niža za tri postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje. U prvih devet mjeseci prošle godine cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 8,7%. Evidentiran je snažniji godišnji rast cijena režijskih troškova u odnosu na prethodna dva tromjesečja, na što je utjecalo poskupljenje el. energije za kućanstva. Izražen rast cijena hrane i režijskih troškova izravno utječe na povećanje troškova života s obzirom na to da ove dvije kategorije zajedno čine više od 52% ukupne potrošnje kućanstava. Posljedično dolazi do smanjenja realne kupovne moći stanovništva. Ovakva kretanja upućuju na to da su rast cijena u značajnoj mjeri prouzročili čimbenici iz domaćeg okružja. – U idućem razdoblju očekujemo da će inflacija, između ostalog, biti pod sve većim utjecajem rasta cijena el. energije, kao i rasta plaća, čiji se učinci prelijevaju na cijene usluga – navodi se.
Zaobilazimo pozitivne utjecaje