Connect with us

BiH

Intervju s civilom: Samir Beharić

Jajce Online

Published

on



Hana: Samire, ovaj intervju će biti drugačiji od onih koje inače daješ. Ti si nam već iskusan intervjujdžija, i to apsolutno ne bez razloga – trenutno si jedan od najbitnijih glasova mladih BiH. Ja te neću pitati pitanja kao na N1 ili Al Jazeeri – moja će biti više kao da smo na kafi – pa te pozivam da mi tako i odgovaraš. Moje prvo pitanje za tebe je, u skladu sa izrečenim, a i u skladu sa nazivom naše kolumne – 
Hana: Kakav si bio u srednjoj školi? 
Samir: U jajačkoj gimnaziji sam bio petičar, ali sam u četvrtom razredu imao trojku iz vladanja. Nisam bježao, već sam kasnio na nastavu, a kuća mi je 20-ak minuta hoda od škole. Da nisam bio u strahu od toga da će mi ocjena iz vladanja biti ikad bitna, ne bih trčao do škole još ona 2-3 jutra kad sam znojan stigao na nastavu. Zadovoljan bih bio i sa dvojkom iz vladanja, ali se mama i ovako dovoljno sekirala zbog mog kašnjenja. Nije mi trebalo dugo da shvatim da ocjene iz nastavnih predmeta nisu ogledalo znanja, a ocjena iz vladanja još manje ogledalo ponašanja. Ali takva pravila bila, a meni se nisu sviđala. Zato sam se katkad znao posvađati i sa profesorima. U srednjoj školi ih je bilo i dobrih i loših, kao i na fakultetu kasnije, ali mi je kritičku oštricu na vrijeme izbrusio moj gimnazijski profesor Zoran Ljubičić, koji je predavao Demokratiju i ljudska prava. Njemu sam možda i najzahvalniji što mi je dovoljno rano ukazao na činjenicu da autoritete smijemo i moramo propitivati i suprotstavljati im se. On je bio taj koji je u Jajcu „kvario omladinu“. I dalje ih „kvari“. Hvala mu na tome!
Hana: Jesi li u to vrijeme znao da ćeš ići negdje drugdje da studiraš? 
Samir: Oduvijek sam volio da putujem i sanjao sam o tome da studiram u inostranstvu. Namjerno kažem „sanjao“, a ne „planirao“, jer studij u inostranstvu za prosječnog jajačkog srednjoškolca nije nešto što se podrazumijeva. Moj gimnazijski plan je bio da studiram medicinu, što se nakon nekoliko prijemnih ispita u Sarajevu, Tuzli i Beču neslavno završilo.
Međutim, to je bilo najbolje što mi se ikad desilo, jer sam nakon gimnazije dvije godine radio u Omladinskom centru Jajce na koordinaciji međunarodnih projekata, gdje sam se i upoznao sa međunarodnim programima razmjene, među kojima je i Erasmus. Do ovoga momenta, te dvije godine smatram najkorisnijim godinama svoga života. Dvogodišnji rad između srednje škole i fakulteta mi je otvorio nove horizonte za koje nisam ni znao da postoje. Upravo zbog toga mladim ljudima u BiH najtoplije preporučujem da nakon srednje škole ne hrle odmah na fakultet. Neka rade malo. Rade, a ne pauziraju, to je bitna razlika. Time ne izmišljam toplu vodu. To je normalna praksa u Danskoj, Švedskoj, Finskoj, SAD-u. Sudbina je tako htjela da na kraju opet dođem na studij u Beč, pa i ovaj intervju tipkam nedaleko od mjesta gdje sam prije nekoliko godina polagao prijemni ispit na Medicinskom univerzitetu u Beču.
Hana: I, gdje si sve studirao? Gdje ti je bilo najljepše i zašto?
Samir: Računajući Univerzitet u Sarajevu, do sada sam studirao na šest univerziteta u pet zemalja. Dodiplomski studij sam završio na Fakultetu političkih nauka UNSA, ali sam tokom studija kao stipendista Erasmus Mundus programa studirao na Freie Univerzitetu u Berlinu, potom kao stipendista Mevlana programa na Univerzitetu u Samsunu, u Turskoj, te kao stipendista Erasmus+ programa na Sapienza univerzitetu u Rimu. Trenutno kao stipendista Konrad Adenauer Fondacije studiram na Univerzitetu u Beču i Univerzitetu u Leipzigu kao student Erasmus Mundus Joint Master Degree programa. Magistrirat ću u julu ove godine, a ako se osvrnem gdje je bilo najljepše, rekao bih da je to Beč. Ne samo zbog samog studijskog programa na Univerzitetu u Beču, već i zbog kvaliteta života u gradu, njegove kulturne, umjetničke i sportske ponude, zatim relativno ugodne klime, ali i jeftinog gradskog prevoza, ovaj grad je jako ugodan i lijep za studentski život. Beč je po mnogim rang listama jedan od gradova sa najboljim životnim standardom u svijetu. Zasigurno ne bez razloga. Kad se poželite bosanske kuhinje, ne morate ići u Bosnu, već na ćevape u „Merak“ u bečkom 15. becirku. 200 metara dalje je i „Pitawerk“, gdje nekad odem na zeljanicu. Prste da poližeš!
Hana: Kako ti sada izgleda svakodnevnica? 
Samir: Trenutna adresa stanovanja mi je ona u Leipzigu, ali često putujem između Leipziga i Beča, jer je studij takve prirode, ali se ne bunim, sviđa mi se tako dinamičan tempo. Dok sam u Leipzigu, idem na predavanja, pohađam trening kajaka, trčim, čitam na nekoj od brojnih univerzitetskih biblioteka i koristim studentske beneficije u Lajpciškoj operi i Gewandhaus filharmoniji. Za 7 eura možete pogledati prvoklasne operne predstave, a za 10-ak eura slušati klasičnu muziku u koncertnoj sali koja se hvali da ima najbolju akustiku u Njemačkoj. I da, ponekad odem na utakmice Bundeslige, gdje domaći RB Leipzig dočekuje gostujuće ekipe na jednom od najljepših njemačkih fudbalskih stadiona.
Kad nisam u Leipzigu, onda vjerovatno pripremam materijal za magistarsku tezu u Beču, prisustvujem nekoj međunarodnoj konferenciji ili WizzAir-ovim letom odletim u posjetu nekom od prijatelja ili prijateljica koji žive negdje u Europi. Danas za putovanje Europom treba manje novca nego volje. Baš zbog toga studij u inostranstvu ne podrazumijeva samo odlazak na fakultet, pisanje seminarskih radova i polaganje ispita, već i upoznavanje svega onoga što nova sredina nudi. Bez međunarodnih stipendija koje su nam na raspolaganju, a koje sam imao privilegiju primati, teško da bih mogao iskusiti bilo šta od ovoga.
Hana: Misliš li da neko u BiH vodi svakodnevnicu sličnu tvojoj? 
Samir: Problem je što BiH ne nudi ono što nude mnogi europski gradovi, bilo da govorimo o visokom obrazovanju, kulturi, umjetnosti, sportu, itd. Imam veliki broj prijatelja koji zahvaljujući međunarodnim programima stipendiranja studiraju u inostranstvu i do maksimuma koriste ono što im zemlje i gradovi u kojima studiraju nude. Dok sam studirao u Sarajevu, stanovao sam u studentskom domu u Nedžarićima, za ručak jeo grašak sa krompirom u domskoj kantini i ponekad išao na predstave i kino, koliko mi je to budžet dozvoljavao. Međutim, jedna stvar je uvijek ostala ista, bez obzira gdje sam studirao, a to je moja privrženost neformalnom obrazovanju.
Ono u čemu nas studentski budžet ne ograničava jeste da se usavršavamo kroz neformalno obrazovanje, da učestvujemo u seminarima i konferencijama na lokalnom i međunarodnom nivou.
Ne smijemo dopustiti da o Bosni i Hercegovini na međunarodnom nivou govore oni koji su u Bosni i Hercegovini proveli tri dana na „istraživanju“ i potom napisali knjigu „Bosna i Hercegovina: jučer, danas, sutra“. Odbijmo biti konzumenti i puki objekat njihovih rasprava. Bolji smo od toga. Imamo priliku da studiramo u inostranstvu besplatno, da čitamo, pišemo i objavljujemo radove na stranim jezicima, pa to trebamo i činiti. Mnogo je mojih vršnjaka i vršnjakinja koji su davno spoznali vrijednosti i dužnost društveno-akademskog angažmana i aktivizma, ali ogromni društveni potencijal koji imamo je ipak neiskorišten. Obrazovni programi kakav je Erasmus+ mladim ljudima iz naše zemlje nude prilike kakve njihovi roditelji nisu mogli ni sanjati. Za studij na najboljim europskim univerzitetima vam više ne trebaju bogati roditelji, već bogat CV i širok horizont.
 
Hana: Šta se dešavalo ovih dana u BIH, iz kojeg razloga su te mediji kontaktirali?
Samir: Univerziteti iz BiH bi mogli ostati baš bez tog Erasmus+ programa. Kao neko kome je Erasmus+ oblikovao život, pokušao sam skrenuti pažnju na obrazovnu katastrofu pred kojima se sad za sad nalazi šest bh. univerziteta, a do kraja godine njih još 12. Politika je ponovo umiješala prste u nešto gdje ne bi smjela ni da nos pomoli. Agencija za visoko obrazovanje BiH unutar svoga Upravnog odbora ima strukture koje žele da djeluju protiv Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, pa akreditaciju univerziteta žele prenijeti na nivo entiteta. Do sada je za akreditaciju univerziteta bila zadužena baš ova državna Agencija, ali sad kad je rad Agencije blokiran, stala je i akreditacija univerziteta, a bez akreditacije univerziteta je upitan i Erasmus+ program. Bez Erasmus+ programa nema ni studentskih razmjena, stipendija, međunarodnih projekata na domaćim univerzitetima, itd. Povrh svega toga, na diplome neakreditovanih univerziteta će se u Europskoj uniji gledati sa velikom dozom sumnje.
Dakle, ako nakon studija želite „pobjeći“ iz BiH i u inostranstvu nastaviti studij ili tražiti posao, možda ni to ne bude baš tako lahko. Drugim riječima, političari su izgleda našli način kako da spriječe „odliv mozgova“. Nije to baš originalan način, ali šta očekivati od nekoga koga godinama bira samo 50-ak posto biračkog tijela.
Ako kao studenti ne reagujemo i ne pobunimo se protiv toga što nam pojedini bh. političari podapinju u našem obrazovanju, diplome bi nam mogle imati manju vrijednost nego što trenutno imaju. Ako u svemu tražite pozitivnu stvar, to je onda činjenica da bh. političari nisu navikli skoro ni na kakav oblik pobune i pritiska, pa ako se kakav studentski protest i desi, to će ih zasigurno izbaciti iz kolosijeka i popustit će, vjerujte. Dakle, pišite pisma svojim studentskim predstavnicima, profesorima i profesoricama i izađite na proteste. Transparenti ne ujedaju. I glasajte!
 
Hana: Vidjela sam da je tvoje izjave o ovom problemu dijelilo mnogo ljudi. Ko su ljudi kojima se ona svidjela? Imaju li neke zajedničke karakteristike?
Samir: Po nekoj zdravoj logici, sa tom izjavom su se mogli identificirati svi sadašnji i budući studenti i studentice, profesori i profesorice, te generalno mladi ljudi jer će žrtve ove političke vratolomije biti svi oni. Kada ste unutar Erasmus+ programa, nije bitno da li ste Bošnjak, Srbin, Hrvat ili Ostali. To isto tako neće biti bitno ako nas budu izbacivali iz Erasmus+ programa. Kršenje odredbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH šteti apsolutno cjelokupnoj akademskoj zajednici. U pitanju su milioni eura Erasmus+ programa i na hiljade stipendija koje će propasti ako Agencija za visoko obrazovanje BiH ne nastavi da akredituje univerzitete u BiH. Ovdje smo svi u istom blatu, osim političara i njihove djece. Oni će studirati u Londonu, ljetovati na Sejšelima, a zimovati u Garmišu sa ili bez međunarodnih stipendija. Mogućnosti onih studentica i studenata koji su dijelili tekst su dijametralno suprotne od mogućnosti onih čiji roditelji kuju planove da ostanemo bez Erasmus+ programa. To su naše zajedničke karakteristike.
Hana: Šta misliš, šta je bolje – dijaspora koja se ne bavi BIH ili dijaspora koja se bavi BIH?  
Samir: Nema dijaspore koja se ne bavi BiH.  Sudeći samo po novcu koji šalje u BiH, dijaspora se itekako bavi Bosnom i Hercegovinom. Neračunajući neformalne kanale, pretprošle godine je iz dijaspore u BiH doznačeno 2,6 milijardi KM, što je skoro 10% GDP-ja. Iz BiH svake godine odlazi sve veći broj osoba, tako da možemo očekivati još veći priliv novca. Ako nastavimo ovako, za 10-ak godina će nas više živjeti u inostranstvu, nego u BiH.
Dijaspora je ogroman potencijal za investicije u BiH, ali naša država niti se ozbiljno bavi dijasporom, niti prepoznaje njen potencijal. BiH nikada nije napravila ozbiljne korake da mapira svoju dijasporu, istraži ko od dijaspore zna koga u inostranstvu, ko ima kakve konekcije, te kako bi te konekcije pomogle Bosni i Hercegovini od investicija u BiH, pa do lobiranja kod stranih vlada. Dijaspora je za svoju Bosnu i Hercegovinu ostala uvijek vezana, ali Bosna i Hercegovina se ne trudi dovoljno vezati za svoju dijsporu. Nama može biti samo u interesu da se dijaspora nastaviti baviti Bosnom i Hercegovinom, od toga nas glava neće zaboljeti.
 
(Rerna.org)
Objava Intervju s civilom: Samir Beharić pojavila se prvi puta na Jajce Online.



Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
1 Comment

1 Comment

  1. Asima Kliko

    06/03/2019 at 12:34

    Bravo Samire

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement Enter ad code here
Vedro
Danas 03/210%
Vedro
Vedro
Sutra 03/220%
Vedro
Vedro
Subota 03/2310%
Vedro
Vedro
Nedjelja 03/2410%
Vedro
Vedro
Ponedjeljak 03/2520%
Vedro