Požar koji je 18. ožujka izbio na vikendici na Rostovu kod Bugojna, u kojem srećom nije bilo stradalih, dogodio se uoči 32. godišnjice razmjene 294 hrvatska logoraša koji su bili zatočeni pod tribinama Nogometnog kluba Iskra i u drugim logorima na području Bugojna punih osam mjeseci – od ljeta 1993. do 19. ožujka 1994. godine.
Dodatnu težinu ovom događaju daje činjenica da je vlasnik izgorjele vikendice 2020. godine, prilikom kopanja temelja, pronašao posmrtne ostatke te o tome obavijestio nadležne institucije. Zahvaljujući toj prijavi, tada je rasvijetljena sudbina četvorice od ukupno 21 nasilno odvedene osobe.
Po nalogu Tužiteljstva BiH, Institut za nestale osobe BiH iste godine na Rostovu je ekshumirao posmrtne ostatke Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića. Unatoč tome, do danas nije ostvaren značajniji napredak u pronalasku preostalih 15 nestalih, za koje se pretpostavlja da su također završili na širem području Rostova.
Ovaj lokalitet dodatno opterećuje i slučaj iz studenog 2023. godine, kada je na Rostovu smrtno stradao Merzuk Aletić, bivši policajac koji je, prema neslužbenim informacijama, trebao otkriti lokacije masovnih grobnica. Navodi da je sebi oduzeo život pred istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu nikada nisu službeno potvrđeni, ali ni opovrgnuti. Aletić se dovodio u vezu s postrojbom „El mudžahid – Bijeli golubovi“, koja je djelovala na ovom području, te se smatrao potencijalno važnim svjedokom u predmetima ratnih zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu. Samo petnaest dana nakon njegove smrti, Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv tadašnjih dužnosnika ratnog Bugojna.
U tom kontekstu, požar na Rostovu u kojem je uništen objekt čiji je vlasnik ranije pomogao u otkrivanju masovne grobnice, otvara i sumnje da uzrok možda nije bio slučajan. Jesu li te sumnje utemeljene, pokazat će istraga koja je u tijeku.
Za zločine nad hrvatskim logorašima u Bugojnu dosad je na ukupno 55 godina zatvora osuđeno 10 pripadnika Armije BiH i MUP-a. Pred Sudom BiH i dalje traju postupci protiv viših zapovjednih struktura zbog zločina nad ratnim zarobljenicima, uključujući nasilna odvođenja i likvidacije.
Istodobno, za progon oko 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, kao i za zločine nad civilima, razaranje i pljačku imovine te rušenje katoličkih vjerskih objekata, još uvijek nije podignuta nijedna optužnica.