Bosna i Hercegovina i Hrvatska pripremaju se za potpisivanje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji, projektu diverzifikacije opskrbe plinom.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izvijestila je Vijeće ministara BiH o napretku provedbe projekta Južne plinske interkonekcije, ali kako je Feni rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog sporazuma koji bi BiH trebala potpisati s Republikom Hrvatskom još nije bilo na dnevnom redu. Ovu točku za dnevni red sjednice Vijeća ministara trebao bi predložiti državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Vlada Federacije BiH je na jednoj od svojih ranijih sjednica predložila da se što prije formira pregovaračko izaslanstvo koje bi se sastojalo od predstavnika svih relevantnih institucija, kako bi se što prije započelo s potpisivanjem sporazuma između dvije države.
Nakon što Vijeće ministara BiH usuglasi i odobri tekst sporazuma, proslijedit će ga Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi potom trebalo donijeti odluku o prihvaćanju sporazuma i imenovanju potpisnika u ime države.
Iz ureda predsjedavajućeg Željka Komšića potvrđeno je Feni da dokument, s obzirom na to da nije prošao proceduru Vijeća ministara, još nije dostavljen toj instituciji.
Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi se preko Posušja i Zagvozda spojio na postojeću plinsku mrežu u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni put opskrbe plinom iz LNG terminala na Krku.
Trenutno je Bosna i Hercegovina potpuno ovisna o uvozu ruskog plina.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen nacrt zakona o južnoj interkonekciji, koji je izradila stručna skupina, te da bi uskoro trebao biti upućen na razinu Federacije BiH.
„Mislim da će se to dogoditi što je prije moguće, jer je to projekt iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i koji nema protivnika. Čvrsto smo uvjereni da je ovo vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekt, pogotovo jer ćemo zaobići ruski plin“, rekao je Konaković za Fenu.
Provedba projekta vezana je uz izmjene federalnog Zakona o južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske, koji je prošle godine usvojen u Parlamentu Federacije.
Početkom veljače ove godine stručna radna skupina finalizirala je nacrt izmjene tog zakona, s ciljem prilagodbe modela provedbe projekata i omogućavanja sudjelovanja stranih investitora putem koncesija ili javno-privatnog partnerstva.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je Feni da je delegacija Vlade Federalnih ministara gospodarstva (VFBIH) nedavno u Zagrebu razgovarala s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, kao i s ministrima iz Vlade, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o nastavku provedbe projekta.
Prema njegovim riječima, procedura za potpisivanje međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što ju je uputila Vlada Federacije BiH.
„Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH u Vijeću ministara. Vjerujem da će i Republika Hrvatska uskoro završiti svoj dio imenovanja te da ćemo vrlo brzo započeti razgovore. Plan je da se u travnju u Dubrovniku, na jednoj od velikih konferencija, potpiše međudržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je Lakić.
Rok za provedbu cijelog projekta je kraj 2027. godine, kada stupa na snagu odluka tijela Europske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući plin iz Rusije.
Prema važećem zakonu o južnoj interkonekciji, nositelj investicije je tvrtka BH-Gas, dok bi predložene izmjene definirale investitora kroz otvoren i transparentan postupak.
Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.
Južna plinska interkonekcija ocjenjuje se kao jedan od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu, s ciljem osiguranja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora opskrbe.