U Federaciji BiH danas je neradni dan. Na većinski bošnjačkim područjima F BiH obilježava se i slavi 25. studenoga. “dan državnosti BiH”, dok se na većinski hrvatskim samo ne radi. Radi se o prazniku koji je utvrđen zakonom Republike BiH. No, kako ni 28 godina nakon uspostave daytonske BiH još nije usvojen zakon o praznicima na razini države, ovaj praznik ne priznaje se i ne obilježava u drugom bosanskohercegovačkom entitetu- Republici Srpskoj, koja 9. siječnja obilježava kao Dan RS, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Prisjetimo se na današnji dan 1943.u Mrkonjić gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH), tijela formiranog od predstavnika komunističke partije i partizanskog pokreta iz BiH, u jeku Drugog svjetskog rata
Kako je ZAVNOBiH definirao BiH?
Osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a nazočilo je 247 izaslanika iz raznih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja “nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata”. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. studenog 1943.) Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, s dr Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je od 30. lipnja do 2. srpnja 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. srpnja 1944. godine donesena Deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji
U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u povijesti Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli izgrađivati svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u povijesti oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto odlučni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.”
Oličena u narodnooslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina; Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti; Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i tiska; Osobnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu; Ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti; Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasovanjem na osnovu općeg, jednakog i neposrednog prava glasa; Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona; Borci narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti; Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti; Nitko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.
Nakon što su preuzeli vlast, komunisti su izgradili totalitarni jednopartijski sustav u kojem nije bilo mjesta za višestranačje i demokratska načela.
Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a
Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo, 26. travnja 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopće posljednje zasjedanje ovog tijela./HMS/