Bosna i Hercegovina već trpi posljedice pada njemačke ekonomije, što potvrđuju podaci da je izvoz u tu zemlju Europske unije smanjen za čak 78,30 milijuna maraka ove godine. Stručnjaci navode da su ovi podaci zabrinjavajući te da domaćim gospodarstvenicima, htjeli to ili ne, preostaje samo nadati se da će se tamošnje tržište oporaviti.
Njemačka je za BiH najznačajniji vanjskotrgovinski partner i nalazi se na prvom mjestu, no gospodarstvo te zemlje nastavlja padati, prema službenim podacima tamošnjih institucija.
S druge strane, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, izvoz u Njemačku također opada. Promatrajući sedam mjeseci ove godine, izvoz je padao svakog mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, a kada se podvuče crta, taj minus na kraju iznosi 78,30 milijuna.
Nemamo kuda Ekonomist Marko Đogo navodi da u ovom slučaju BiH, kojoj je Njemačka najznačajniji vanjskotrgovinski partner, ne može učiniti apsolutno ništa.
Ne možemo učiniti ništa. Za neke drastične mjere je prekasno s obzirom na to da nismo bazirali izvoz u Njemačku na nekim sofisticiranim proizvodima pa da sada možemo osvojiti neko tržište. Domaći izvoz na tržište te zemlje uglavnom je baziran na cjenovnoj konkurentnosti. Izvozimo rad kroz lon poslove te proizvode strojarske industrije, ali opet nižeg stupnja obrade – rekao je za “Glas” Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.
Podsjeća i da domaći izvoz najviše ovisi o stanju na njemačkom tržištu, ali se osvrće i na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o gospodarstvu te europske zemlje.
Prema njihovim procjenama, očekuje se blago poboljšanje situacije u Njemačkoj do kraja godine, ali ostaje nizak rast gospodarstva u idućoj godini. Tu zemlju, voljeli to ili ne, naš izvoz strašno ovisi o stanju u njihovoj ekonomiji, tako da je na nama da se molimo da im krene nabolje, pa da to onda najviše povuče i domaći izvoz – poručuje Đogo.
Nakon Njemačke, na drugom mjestu po vanjskotrgovinskoj razmjeni nalazi se Italija, a nakon te zemlje regija, odnosno Srbija i Hrvatska, dok se Slovenija i Austrija bore za petu poziciju.
I gospodarstva drugih zemalja oslanjaju se na Njemačku, a ako njima ne ide dobro, teško je očekivati da ide Italiji, a Srbiji je tek nemoguće jer je u posljednjih deset godina izgradila sustav u kojem je svoju ekonomiju vrlo blisko povezala s Njemačkom. Takva je uloga dana toj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, odnosno da bude lokomotiva europske ekonomije. Ako ona posustaje, to se odražava i na sve druge naše najznačajnije vanjskotrgovinske partnere, a samim time i na nas – navodi Đogo.
Naglašava da se njemačko gospodarstvo suočava s najvećom krizom od ujedinjenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Oni su vrlo lako 1988. i 1989. godine prevladali krizu. Imali su dva ili tri tromjesečja “štucanja”, nakon čega su nastavili raditi. Sada se sa svim ovim problemima bore skoro godinu i pol, pa i više – zaključuje Đogo.
Narudžbe sve tanje
Predsjednik Područne gospodarske komore Banja Luka, Goran Račić, navodi da je primjetan pad izvoza u sve europske zemlje i kada se zbirno pogleda, on je manji za oko devet posto.
Radi se, kako ističe, o velikom padu, pogotovo ako se pogleda struktura izvoza, jer se od ukupne količine koja se izveze čak 70 posto odnosi na prostore Europske unije, pa samim time i Njemačke koja je najznačajniji gospodarski partner BiH.
Kriza koja potresa ovu zemlju, ali i ostale, ostavlja sve više traga i na nas, jer imamo povezane privrede. To je jednostavno nešto poput spojenih posuda. Trenutno to na svojoj koži najviše osjeća proizvodnja namještaja koja je pala oko 20 posto, ali i drvna industrija koja bilježi pad oko deset posto. Negativne posljedice osjeća i naš obućarski, ali i tekstilni sektor. Njihov izvoz je manji za sedam do deset posto – kaže Račić za “Glas Srpske” dodajući da je ova kriza, koja se ogleda i kroz pad potražnje na zapadnoeuropskom tržištu, uzrokovana skupim energentima i ratom u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku.
Otkriva da je ovaj pad izvoza uzročno-posljedično utjecao i na manju zaposlenost u prerađivačkoj industriji.
Kako kaže, prema posljednjim podacima, u ovom sektoru je u prvoj polovini ove godine došlo do pada zaposlenosti za 4,5 posto.
Na pitanje što možemo očekivati do kraja ove godine, a pogotovo jer ekonomski pokazatelji za Njemačku, koja se nekada smatrala motorom gospodarskog razvoja Europe, otkrivaju da gospodarski sektor ove države grca u sve većim problemima, pa čak i njena moćna automobilska industrija, Račić odgovara da očekuje da ovi negativni trendovi budu i dalje nastavljeni.
Smatra da se europsko gospodarstvo, pa i njemačko, može stabilizirati jedino nakon prekida ratnih sukoba.
Nažalost, sve to i dalje traje. Pojedina domaća poduzeća su od svojih inozemnih partnera, s kojima su imali dugoročne ugovore, dobila obavijest o odgodi njihovih narudžbi za narednu godinu, prolongirajući ih za neki naredni period. Očigledno i oni smatraju da će ova kriza i negativni trendovi i dalje potrajati – istaknuo je Račić.
Smatra i da je u ovakvim okolnostima neophodno raditi na jačanju naših gospodarskih kapaciteta, što bi se prije svega ogledalo kroz uvođenje novih tehnologija koje bi našim gospodarstvenicima omogućile veću produktivnost, a samim time i konkurentnost na sve složenijem globalnom tržištu.
Moramo se više okrenuti i domaćem tržištu. Uvoz raste, a izvoz pada. To se mora promijeniti. Kupci bi se trebali više okrenuti proizvodima domaće prerađivačke industrije. I to bi trebalo da nam bude u fokusu ako želimo što bezbolnije izaći iz svega ovog – zaključio je Račić.
glas