Connect with us

BiH

Kako se fer trgovinska igra BiH obija o glavu domaćih proizvođača

Jajce Online

Published

on



Hrvatska i Srbija su samo u toku ove godine protiv BiH zajedno uvele šest nescarinskih barijera. BiH nikada do sada, čak i kada je imala osnova, nije uvela kontra mjere. Zbog svega toga su ispaštali domaći prozvođači.

 

Zadnja od njih je, prema mišljenju Nemanje Vasić, potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, povećanje uvoznih taksi s 12 na 270 eura za voće i povrće pri uvozu u Hrvatsku.

 

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede su naveli da nije riječ o nencarinskoj barijeri, već o naknadama za inspekcijski nadzor. “Odluka o visini naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima pravo je svake države članice, te naknadu od 270 eura ne ocjenjujemo pretjeranom u poređenju s drugim državama članicama”, rečeno je u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede.

 

Kao opravdanje odluke naveli su isključivo zaštitu potrošača, zbog čega je i donesen Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, koji se primjenjuje od 15. srpnja/jula.

 

Vasić kaže da će se to negativno odraziti na naš izvoz i konkurentnost proizvođača. Ističe da iako su predstavnicima Hrvatske i Srbije puna usta podrške i pomoći BiH, jasno je da se vodi trgovinski rat za ovo tržište.

 

Naime, kaže da je sa Hrvatskom prvo problem bio izvoz mlijeka, pa je odmah po stupanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) na snagu Hrvatska zaustavila uvoz naših vina jer je na njima pisalo vino vrhunske kvalitete, a što ne može biti navedeno bez donošenja zakona o zemljopisnom podrijetlu.

 

Sada imamo situaciju sa voćem i povrćem. Radi se, navodi, o pošiljkama od 5-10 tona proizvoda koji imaju kratak rok trajanja od dva-tri dana i kada takve pošiljke opterete velikim nametima teško da proizvođači mogu biti konkurentni onima iz Hrvatske.

 

”Ako je jedna pošiljka 2000 KM, a vi 500 KM takse onda ne možete biti konkurentni. Ovo dodatno otežava činjenica što se pregled plaća po vrsti voća i povrća, tako da pošiljka koja sadrži više vrsta ima obavezu plaćanja po 270 eura za svaku vrstu voća što je veliko opterećenje za proizvođače”, kaže Vasić za Akta.ba.

 

Ocjenjujući kratoročne posljedice kaže da je to definitvno smanjena konkurentnost, ali mnogo važnije su, navodi, dugoročne posljedice koje će se ogledati u tome da naši gospodarstvenici neće biti pouzdani isporučitelji tvornicama za preradu tih proizvoda kao i trgovačkim lancima u Hrvatskoj.

 

Vasić navodi da velike tvornice ne mogu ozbiljno računati na bh. dobavljače jer nikada ne znaju hoće li ta roba doći i kada će biti uvedena zabrana.

 

”Za njih postajemo nesigurni dobavljači i budući da oni ne mogu zbog nas stati sa svojom proizvodnjom moraju tražiti druge kompanije. Tako bh. poduzetnici tu gube dugoročno”, objašnjava Vasić.

 

Smatra da je krajnje rješenje da počnemo sa kontra mjerama jer BiH izvozi 1.300 tona, a Hrvatska uvozi 5.000 tona voća i povrća u BiH. U ovom slučaju bi kontra mjera pogodila više njih nego nas.

 

Međutim, ono što ga kao gospodarstvenika i člana VTK-a najviše razočarava je to što BiH nikada ne preduzme aktivnu ulogu u rješavanju problema. Imamo mogućnost da zabranimo uvoz prednjih četvrti govđeg svježeg mesa.

 

“To meso može najviše sedam dana stajati ili biti povučeno iz prodaje. Svima je jasno da kada se takvo meso proizvede u Njemačkoj dok prođe sve preglede, transport, pa dođe do distributera, koji ga dalje proslijedi to trgovina prođe više od sedam dana. Dakle trgovina svježim mesom se ne može vršiti na pravi način. Mi to dozvoljavamo i sada imamo takvo jeftino meso u trgovinama koje je van svih rokova”, navodi Vasić.

 

Dodaje da BiH nikada nije uvela prva neki mjeru drugim državama iako smo imali dobar osnov. ”Uvijek smo imali nekakav fer ekonomski odnos, a u stvari imamo na snazi ekonomski rat”, navodi on.

 

Podsjetimo, Ured za veterinarstvo je nadležan za predlaganje uvođenja kontra trgovinskih mjera, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donosi odluku o uvođenju tih mjera.

 

Nadležna ministarstva iz BiH i Srbije su jučer tražila od Europske komisije stavljanje van snage ovog Pravilnika jer se, navode, radi o drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

 

“Ovim Pravilnikom Hrvatska je jasno stavila u neravnopravan položaj proizvođače voća i povrća iz Bosne i Hercegovine, kao i sam proizvod iz BiH u odnosu na proizvođače i proizvod u Hrvatskoj, čime krši međunarodne trgovinske obaveze, pošto se uvoz diskriminira”, naveo je ministar vanjske trovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

 

PUNA USTA POMOĆI BIH, A U STVARNOSTI SE VODI TRGOVINSKI RAT ZA BH. TRŽIŠTE

 

Puna su usta i Hrvatske i Srbije kako žele pomoći BiH, a u suštini je borba za bh. tržište gdje domaća proizvodnja nije toliko konkurentna da bi se mogla odbraniti od velikih brendova iz susjednih država i gdje je razmišljanje stanovništva još uvijek na lošoj razini.

 

Imamo situaciju da Srbi još uvijek preferiraju srpske, a Hrvati proizvode iz Hrvatske. “To je ono što je tragedija za našu proizvodnju i ako se to ne promijeni mi zadugo nećemo na zelenu granu”, navodi Vasić.

 

DEFICIT NAJVEĆI SA HRVATSKOM I SRBIJOM

 

BiH u poljoprivrednoj vanjskotrgovinskoj razmjeni ima deficit od milijardu eura, i sa Hrvatskom i Srbijom, i on je neusporedivo veći nego sa drugim zemljama sa kojima trgujemo.

 

“Činjenica je da su obje države u zadnjih godinu dana uvodile necarinske barijere. Srbija je to uradila sa pivom, pa su onda ministarstva za mjesec-dva riješila problem. Nakon toga je uslijedio problem sa uvozom našeg pilećeg mesa, pa je i to riješeno u istom vremenskom razmaku. Sada je trenutno barijera izvoz maline u ovu zemlju”, kaže Vasić.

 

Uvijek je to, navodi on, bio nekakav ‘opravdan razlog’.

 

“Recimo do sada nisu priznavali naše laboratorije i kada su potpisani sporazumi o međusobnom priznavanju onda su uvidjeli da kod kontrole maline ne radimo dvije vrste kontrole i oni sada insistiraju da to budu dvije kontrole. Oni pronađu nešto što će zaustaviti našu prodaju jer je ove godine malina rodila u Srbiji i imaju višak tog proizvoda te na taj način žele zaštititi domaću proizvodnju”, kaže Vasić.

(akta.ba)


The post Kako se fer trgovinska igra BiH obija o glavu domaćih proizvođača appeared first on Jajce-Online.



Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement