Connect with us

BiH

Kako se hranimo u BiH

Avatar

Published

on



Bosanci i hercegovci se ne hrane kvalitetno – pokazalo je istraživanje o prehrambenim navikama koje je provela Agencija za statistiku FBiH. Podaci o kvaliteti ishrane nisu alarmantni, ali jesu oni o gojaznosti. Građani kažu, sve u skladu sa mogućnostima.
Hranu solimo prije nego je probamo. Na jelovniku su najčešće bijeli hljeba, pita, rafinirani ugljikohidrati, riža i krompir. Najčešće obrok volimo zasladiti slatkišima, a zaliti gaziranim pićem – ovo su samo neke od prehrambenih navika bh. građana proizašlih iz istraživanja Agencije za statistiku FBiH.
Hljeb je namirnica koju građani BiH na dnevnoj bazi najčešće kupuju. Svaki građanin u prosjeku dnevno pojede pola kile hljeba. Godišnje je to 160 kg, dok evropljani jedu 35 kg godišnje hljeba. Obrnuto proporcionalno je u potrošnji mesa. Bh. građani godišnje pojedu 35 kg, a građani EU 80 kg.

Izvor: N1

Mnogo manje jedemo voće i povrće. Umjesto preporučenih 400 grama dnevno, povrće konzumiramo duplo manje. Najrjeđe pripremamo ribu i orašaste plodove, a sadrže najviše nutritivne vrijednosti.
“Situacija nije alarmanta kada je u pitanju kvalitet ishrane, ali jeste kad je u pitanju gojaznost, pogotovo abdominalna gojaznost koja se mjeri obimom struk bokovi, jer je ona u direktnoj vezi sa kardiovakularnim oboljenjima”, kazala je Selma Gičević, doktorica nutricionističkih nauka.
Odraz kupovne moći ili prehrambenih navika, pitali smo građane i evo šta su nam kazali:
“Kruh je dostupan pa vjerovatno zato.”
“To sve ide prema ličnim dohocima, zna se ko uživa, a ko se pati.”
“Gdje mene nađe, vidi se iz priloženog, naviše hljeb i meso. Nije dobro za zdravlje ali džaba, veća sila.”
“Jedu jeftinu nekvalitetnu hranu, isteklih rokova, hranu koju provode sumnjivi trgovci, gdje se kontrole loše rade. To su uvozni lobiji koji pored domaće bh. produkcije ubacuju evropsko i svjetsko smeće na tržište.”
Istraživanja su pokazala da ni namirnice koje su relativno pristupačne ne nalaze put do trpeza bh. građana. Ovakav način ishrane ima i svoje posljedice.

Izvor: N1

“Skoro 22 posto populacije odraslih je prekomjerno gojazno, a 42 posto prekomjerno teško. Za gojaznost i prekomjerna težina je prisutna i kod najmlađih, što je vrlo nepovoljno”, kazala je Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Nutritivno vrijedna ili ne hrana koju jedemo je sigurna – poručuju iz Agencije za sigurnost hrane. Proizvoda koji sadrže GMO u BiH tvrde nema, dok je prisustvo GMO dozvoljeno u ishrani stoke.
“Nauka je rekla i iza toga stoji čvrsto da apsolutno nema nikakvog rizika ukoliko su životinje hranjene s GMO, ukoliko ljudi konzumiraju proizvode koji dolaze od tih životinja”, pojasnio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Stručnjaci upućuju na preventivno djelovanje. Prehrambene navike stiču se u predškolskom uzrastu, u krugu porodice i vrtića. Što ranije intervenišemo, bolje po cjelokupno zdravlje bh. populacije.
 
 
 
(N1)
Objava Kako se hranimo u BiH pojavila se prvi puta na Jajce Online.



Feed: Jajce-Online.com

Oglasi
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement