11.1 C
Jajce
Petak, 20 svibnja, 2022
BiH

Kako stečajevi “gutaju” firme u BiH, među upravnicima i nastavnik likovnog

Brojne firme u Bosni i Hercegovini ugašene su nakon rata zbog loše privatizacije, ali i stečajnih postupaka koji su im nanijeli više štete nego koristi. Neki od njih traju već dvije decenije, a da nisu okončani, dok su radnici uskraćeni za potpuno namirivanje potraživanja.

U našoj zemlji trenutno je aktivno na stotine stečajnih postupaka, a samo u Federaciji BiH riječ je o njih 600. Po broju predmeta prednjači Tuzlanski kanton, što i ne čudi, ako se uzme u obzir da je riječ o najvećem privrednom bazenu u našoj zemlji.

U Općinskom sudu u Tuzli u 2021. zabilježili su 34 posto veći priliv novih predmeta u odnosu na godinu ranije, a kako navode iz ove pravosudne institucije, u prethodnom periodu izvršili su internu reorganizaciju rada, s ciljem ubrzanog postupanja po predmetima, međutim i pored toga ključni problemi i dalje su prisutni.

“Mi smo prošlu godinu započeli s 72 otvorena stečajna predmeta, dok smo ovu započeli sa njih 77. Usljed pandemije nismo bili u prilici zakazivati skupštine sa većim brojem povjerilaca te se nadamo da ćemo sada u zatvorenom prostoru moći primati veći broj ljudi. Bez obzira na sve, mi smo imali završene predmete koji su prilično značajni”, kaže predsjednica Odjeljenja za stečaj, likvidaciju i registraciju poslovnih subjekata Općinskog suda u Tuzli Ilvana Delić.

Ilvana Delić (Foto: A. K./Klix.ba)
Ilvana Delić (Foto: A. K./Klix.ba)

U prošloj godini zaključeni su veći predmeti koji su vezani za kompanije Polet iz Tuzle, Hulkom iz Gradačca, Muška voda iz Kladnja te Aida iz Tuzle.

“U slučaju Poleta isplatili smo kompletan viši isplatni red, što se odnosi na radnike, u Hulkomu smo, također, namirili viši isplatni red, u Muškoj vodi smo namirili 100 posto sve povjerioce, što je vrlo neobično i rijetko, ali dešava se, na svu sreću. Od veliki stečajeva je i Aida, koju smo završili”, kaže Delić.

Među najvećim gubitnicima u stečajnim postupcima svih minulih godina navođeni su radnici koji i danas muku muče s uvezivanjem radnog staža i odlaskom u penziju.

Takav slučaj je prisutan i Fabrici namještaja Konjuh iz Živinica, gdje je stečaj otvoren u septembru 2016. godine. Radnici navode da fabrika danas radi, ali u znatno manjem obimu, upravo zbog postupka koji je aktivan.

“Nas stečajni postupak usporava u smislu da se ne možemo prijaviti niti na jedan tender koji bude raspisan, a vezano za izradu namještaja. Mi imamo elemente za dalji razvoj i unapređenje rada, jer je naša infrastruktura očuvana. Mogli bismo još više raditi, ali Zakon o stečaju je takav da nam se to onemogućava”, kaže nam Mujo Gavranović, predsjednik nekadašnjeg Sindikata radnika Konjuha.

Mujo Gavranović (Foto: A. K./Klix.ba)
Mujo Gavranović (Foto: A. K./Klix.ba)

Iako postoje na desetine predmeta koji su okončani, Tuzlanski kanton ima i rekordere kada je riječ o trajanju stečajnog postupka. Među njima su kompanije Polihem iz Tuzle, u kojem je stečajni postupak otvoren 20 i Fruteks iz Čelića, koji već 21 godinu sa sebe nije skinuo ovakvu vrstu tereta.

“Stečaj je dobra stvar za oporavak firme, jer evidentirate dugove, a ako napravite uspješan plan i program reorganizacije možete i uspjeti. Ali, problem je u nepostojanju adekvatnog broja kvalifikovanih stečajnih upravnika, a kod nas je riječ o klasičnim trgovcima pokretne i nepokretne imovine. Među tom strukturom, nema čega nema, od nastavnika likovnog do advokata, a imali smo i slučaj osobe od 87 godina. Pa to je igranje sa državom”, kaže nam Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti TK.

Sakib Kopić (Foto: A. K./Klix.ba)
Sakib Kopić (Foto: A. K./Klix.ba)

On ističe da je jedno od rješenja i u ukidanju pozicije stečajnog upravnika kao dopunske djelatnosti.

“Sudija stečajnom upravniku može odrediti naknadu u iznosu od jedne do tri prosječne plate u Federaciji BiH po predmetu, a mi imamo primjere da jedan od njih, shodno broju slučajeva koje vodi, ima primanje od osam hiljada KM. I njihov isključivi motiv za angažman je upravo novac”, smatra Kopić, koji vidi prednosti novog zakona o stečaju u FBiH.

A novi Zakon o stečaju u FBiH na snagu je stupio u julu prošle godine. Sutkinja Delić smatra da je njime učinjen značajan korak naprijed u reformi domaćeg stečajnog zakonodavstva.

“Te izmjene bi nam trebale omogućiti brže završavanje stečajnih predmeta. Prije svega sada imamo predstečajne postupke, što nam omogućava reorganizaciju privrednih društava i nadamo se tome. Također, po novom zakonu sada nam na predmetu mogu raditi dva stečajna upravnika te oni u isto vrijeme mogu imati dva predmeta, što je vrlo značajno. Poboljšan je i status radnika i mislim da ćemo ih moći više namiriti”, ističe Delić.

Međutim, pored prednosti novog zakona i dalje ostaju standardni problemi, među kojima su vođenje parničnih postupaka koji su u vezi sa stečajem, unovčavanje imovine preduzeća, odvojena namirenja razlučnih povjerilaca, kao i predmeti po žalbi na Kantonalnom sudu.

(Klix)

The post Kako stečajevi “gutaju” firme u BiH, među upravnicima i nastavnik likovnog appeared first on Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Povezane vijesti

Zenica: Sajam rukotvorina i umjetnina „Može Bazar“

Jajce Online

Muškarca izbola nožem supruga u kafani

Jajce Online

Dvije prosjakinje za 15 minuta “zarade” 10 KM, a kasirki dnevnica 18 KM

Jajce Online