Nakon što je Predsjedništvo BiH dalo agreman Ronaldu Johnsonu, postupak nominacije novog američkog veleposlanika u BiH nastavlja se u američkom Senatu.
U američkom Veleposlanstvu u Sarajevu nisu odgovorili kada se može očekivati da Johnson preuzme dužnost, pišu Nezavisne novine.
Predsjednik SAD-a Donald Trump u lipnju ove godine službeno je predložio Johnsona, koji bi trebao naslijediti Michaela Murphyja.
U Republici Srpskoj očekuju da će novi američki veleposlanik slijediti Trumpovu politiku, da se neće miješati u unutarnja pitanja u BiH i da neće zauzimati nijednu stranu u BiH.
Umirovljeni general marinaca uskoro bi trebao preuzeti dužnost američkog veleposlanika u BiH, upražnjenu od veljače prošle godine, kada je Murphy otišao. U Sarajevu su tada tugovali, a u Republici Srpskoj odahnuli.
„Iskustva iz prošlosti toliko su loša da vam odmah, apriori, mogu reći da će biti bolji jer gori od onog ne može biti. Očekujem sigurno bolju, normalniju suradnju jer ga šalje administracija koja je realna. Ponavljam, nismo u milosti Amerike, SAD je samo postao realan. A neću isključiti da radimo kako bismo bili u milosti“, kaže premijer Srpske Savo Minić.
Godinu i pol dana odnosi SAD-a i BiH su na razini otpravnika poslova. U tom razdoblju mijenja se američka politika. Zamjenik državnog tajnika Christopher Landau najavio je drugačiji pristup – konsenzus i kompromis nasuprot nametanju, pritiscima i zauzimanju strana, najčešće bošnjačke, čemu je rado pribjegavao „kauboj“ Murphy.
„Trenutačni izbor nove američke administracije da ne biraju stranu unutar konstitutivnih naroda i entiteta, jednostavno da inzistiraju na konsenzusu. Potpuno sam siguran da će i među bošnjačkim političkim elitama na snagu stupiti spoznaja da je era biranja strana u BiH, odnosno protiv srpske politike, završena i da je za njih najpametnije posvetiti se konsenzusu i dogovoru“, ističe predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić.
Bojan Šolaja iz banjolučkog Centra za međunarodne i sigurnosne studije kaže da se više puta iz State Departmenta moglo čuti da SAD apsolutno poštuju daytonsku BiH i dogovor triju naroda, odnosno da sve probleme unutar BiH trebaju rješavati politički predstavnici triju naroda.
„Tako da se može očekivati da se, za razliku od Murphyja, novi veleposlanik ne upliće u unutarnja politička pitanja“, dodaje Šolaja.
Diplomatski prodor srpske politike prema novoj američkoj administraciji urodio je plodom. Ukinute su sankcije dužnosnicima Republike Srpske, u SAD-u je provedena kampanja u okviru koje je prikazano srpsko stradanje, u Banjoj Luci je boravio sin američkog predsjednika, nakon čega su otvorena vrata za dolazak američkih investitora.
„U Republici Srpskoj vrlo brzo bit će realizirani projekti američkih kompanija. Mi kažemo da se to ‘otkopčalo’ u smislu projekta Buk Bijela i nekih drugih projekata“, kaže Minić.
Ronald Johnson bit će 11. američki veleposlanik u BiH, prvi bez diplomatskog iskustva. Dolazi iz vojnih struktura, što upućuje na to da bi prioriteti u njegovu radu mogli biti vojna suradnja i ugovori za namjensku industriju.
Analitičari su suglasni da će bespogovorno slijediti politiku Donalda Trumpa. /HMS/