Po prvi put, Kina, najveći svjetski emiter stakleničkih plinova (GHG), bilježila je drugačiji trend emisija CO2. Nakon nekoliko desetljeća naglog rasta emisija stakleničkog plina, ispuštanja su počela padati, unatoč brzom rastu potražnje za električnom energijom.
Nova analiza pokazuje da su kineske emisije pale za 1,6% na godišnjoj razini u prvom kvartalu 2025. i za 1% u posljednjih 12 mjeseci. Kina je postala globalni prvak zelene energije, a velika ulaganja u obnovljive izvore energije dovela su do povećanja proizvodnje čiste energije iz obnovljivih izvora energije u odnosu na njezinu kontinuiranu ovisnost o fosilnim gorivima i ugljenu, što je rezultiralo prvim smanjenjem godišnjih emisija CO2, navodi se u izvješću Carbon Briefa.
Količina vjetroelektrana i solarnih elektrana koje se grade u Kini sada je gotovo dvostruko veća nego što se gradi zbrojeno u ostatku svijeta, pokazalo je izvješće Global Energy Monitora (GEM) objavljeno prošle godine.
Ipak Kina je i dalje daleko najveći svjetski emiter CO2 (16 mil. tona), a slijede SAD (6 mil. tona), Indija (4.1 mil. tona) i EU (3.2 mil. tona).
Ogroman porast energije iz vjetra, sunca i nuklearnih reaktora
Pad dolazi u trenutku kada je povećanje opskrbe električnom energijom iz vjetra, solarne i nuklearne energije istisnula proizvodnju na ugljen, preokrenuvši povijesni trend u kojem su se emisije smanjivale samo tijekom velikog gospodarskog usporavanja.
“Rast proizvodnje čiste energije sada je premašio trenutni i dugoročni prosječni rast potražnje za električnom energijom”, navodi se u analizi, “gurajući prema dolje upotrebu fosilnih goriva.”
Ostali ključni nalazi analizu su:
- Emisije u elektroenergetskom sektoru pale su 2% na godišnjoj razini u 12 mjeseci do ožujka 2025. Ako se ovaj obrazac održi, onda bi to navijestilo održivi pad u emisijama kineskog energetskog sektora.
- Trgovinski “rat” koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump potaknuo je obnovljene napore da se kinesko gospodarstvo usmjeri prema domaćoj potrošnji, a ne prema izvozu.
- Nova politika cijena za obnovljive izvore energije izazvala je žurbu s instalacijom te infrastrukture prije nego što stupi na snagu.
- Kina je prošle godine pokrenula plimni val novih zakona i akcijskih planova kako bi ojačala svoju težnju za prelaskom s fosilnih goriva na zelenu energiju, jer rani pokazatelji sugeriraju da je dosegla vrhunac emisija šest godina prije zakazanog cilja.
- Iako je i dalje najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, Kina ostaje unutar svog ugljičnog proračuna dopuštenih emisija prema uvjetima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015., dok je SAD potrošio više nego dvostruko više od emisija koje su mu dodijeljene u tzv. proračunu za ugljik Pariškog sporazuma – i to prije nego što se američki predsjednik Donald Trump povukao iz sporazuma ranije ove godine.
Promjene emisija odražavaju, osim plana, i šire promjene kineske ekonomije
Nalazi, temeljeni na kineskim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i komercijalnih izvora pokazuju da su emisije kineskog elektroenergetskog sektora pale za 5,8% u prvom tromjesečju 2025. Dok je potražnja za električnom energijom porasla za 2,5%, toplinska proizvodnja pala je za 4,7%. Proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, potaknuto žurbom za instalacijom prije nego što nove politike cijena stupe na snagu, odigralo je središnju ulogu.
“Opskrba električnom energijom iz novih vjetroelektrana, solarnih i nuklearnih kapaciteta bila je dovoljna da smanji proizvodnju energije ugljena čak i kad je potražnja porasla”, navodi se u izvješću. “Emisije u energetskom sektoru pale su za više od ukupne proizvodnje iz fosilnih goriva, kako se udio biomase i plina povećao, dok se prosječna učinkovitost elektrana na ugljen poboljšala.”
Nasuprot tome, emisije izvan energetskog sektora porasle su za 3,5%, uglavnom potaknute rastom industrije koja energiju iz ugljena prebacuje u kemikalije te privremenim povećanjem proizvodnje metala zbog izvozne potražnje prije američkih carina.
Aktivnost izgradnje nekretnina nastavila je padati, s padom gradnje novozapočetih nekretnina od 24%. Upotreba plina u elektroenergetskom sektoru porasla je za 6% kako su novi kapaciteti na plin pušteni u pogon, iako su prosječne stope korištenja pale. Potrošnja naftnih derivata samo je neznatno porasla jer su trendovi elektrifikacije u prometu i prelazak na LNG u prijevozu tereta i dalje smanjivali potražnju.
Treba sačekati prije zaključka
Iako su ukupne emisije sada stabilne ili blago padaju od ožujka 2024., ostale su samo 1% ispod nedavnog vrhunca. U analizi se upozorava da bi “svaki kratkoročni skok mogao uzrokovati porast emisije CO2 u Kini na novi rekord”.
Trenutačni pad označava prvi put da je pad emisija u energetskom sektoru vođen rastom čiste energije, a ne gospodarskim šokovima, poput onih viđenih 2009., 2012., 2015. i 2022. “Ako se ovaj obrazac održi”, zaključuje se u izvješću, “onda bi to navijestilo vrhunac i održivi pad emisija u kineskom energetskom sektoru.”
Prošle je godine Kina instalirala rekordnih 357 GW energije vjetra i sunca, značajno povećavši svoj kapacitet obnovljivih izvora energije. Taj porast je značio da je Kina premašila svoj cilj od 1200 GW kombiniranog kapaciteta vjetra i sunca do 2030. godine, čime je već dosegla svoj cilj koji je sama sebi postavila.
Kina također pokreće ambiciozan plan proizvodnje nuklearne energije i trenutno je u procesu izgradnje nekih 40 novih nuklearnih elektrana (NPP) čime bi mogla prestići i SAD i Francusku u pogledu kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije. Čak tvrde da su blizu izgradnje prvog svjetskog komercijalno održivog fuzijskog reaktora.