Connect with us

BiH

Koliko su strateški partneri domaćih vlasti pojeli novca bh. građana?

Avatar

Published

on

Neki od stranih investitora koje su u Bosni i Hercegovini najavljivani kao snažan motor za domaću privrede povukli su se iz zemlje, ostavili milionske dugove iza sebe, premda su za sitne novce kupovali nekadašnje bh. gigante, čije je poslovanje oslabljeno zbog rata devedesetih godina.

Eksperti se slažu da loša privatizacija nije mogla biti provedena bez lokalnih političara, koji su sprječavali kontrolu poslovanja u takvim kompanijama, zbog čega su vjerovatno dobivali određenu naknadu, što je jedan od najtežih oblika krivičnog djela.

Centar za politike i upravljanje (CPU) objavio je nedavno dokument „Privatizacija u Bosni i Hercegovini“, u kojem se ističe da je privatizacija javnih preduzeća u zemlji započela još 1990. godine, ali da je loše provedena, zbog čega je ekonomija u zemlji pretrpjela velike gubitke.

„Neuspjeh privatizacije u BiH ima više uzroka, a najznačajniji je kriminalna privatizacija čiji je cilj bio protupravno prisvojiti imovinu javnih preduzeća. Dobar dio krivnje za neuspjeh privatizacije se može pripisati i nesposobnosti novih vlasnika da uspješno restrukturiraju kompanije i osiguraju njihov rast, dok je kao treći razlog istaknuto nametanje nelogičnih i ograničavajućih uslova novim vlasnicima od strane vlasti“, navodi se u dokumentu CPU, u kojem se još ističe da je „potrebno provesti reviziju dosadašnje privatizacije i utvrditi jasan rok za okončanje te revizije“.

Fabrika glinice Birač iz Zvornika i njena najznačajnija firma-kćerka Alumina primjer su loše privatizacije, u kojima je oštećen budžet i građani Bosne i Hercegovine. Birač sa svojom grupacijom Poreznoj upravi Republike Srpske, entiteta u BiH, duguje oko 40 miliona KM, dok je kćerka filma Alumina samo fočanskom Pavgradu dužna 122 miliona KM. Litvanska korporacija „Ukio“, kao poslijeratni vlasnik Birača, premda je od Vlade RS dobivala povlastice, naprasno se povukla i za sobom ostavila milione dugova, koje je na kraju ponovo preuzela Vlada RS.

Vlada Republike Srpske strateškom je najavljivala i privatizaciju naftne industrije tog bh. entiteta (NIRS), koja je završila u rukama ruskog Njeftegazinkora, uprkos protivljenju opozicije. Grube analize danas govore da gubici u naftnoj industriji danas prelaze milijardu KM. Rafinerija Brod, kao jedan od najznačajnijih dijelova NIRS-a akumulirala je gubitke od skoro 700 miliona KM. Rafinerija nafte Modriča dio je paketa privatizacije, koja je također počela praviti gubitke.

Centar za politike i upravljanje u dokumentu „Privatizacija u Bosni i Hercegovini“ ističe da je „potrebno hitno izmijeniti Krivični zakon, kako bi se osiguralo da ne zastarijeva krivično gonjenje i izvršenje kazne za krivična djela vezana za proces privatizacije“.

Pramod Mittal, predsjednik Nadzornog odbora Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) uhapšen u Lukavcu krajem jula, zbog sumnje za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a, a koji je potom završavao na tajnim računima u Londonu. Nekoliko dana kasnije pušten je da se brani sa slobode uz kauciju od oko 24 miliona KM.

Ortačka grupa preuzela je Krivaju 2014. godine. Tada je u kompaniji radilo oko 1.000 radnika. Obaveze novog vlasnika bile su da unaprijedi poslovanje kompanije, zadrži radnike, kao i to da investira u postrojenja…Radnici Krivaje tvrde da novi vlasnik Krivaje nije ispoštovao skoro ništa iz ugovora, zbog čega je Kantonalni sud u Zenici zabranio Ortačkoj grupi bilo kakvo raspolaganje imovinom Krivaje do okončanja sudskog procesa.

Profesorica makroekonomije Adisa Omerbegović-Arapović u jednom od svojih ranijih radova revidirala je slučajeve prodaje udjela dijelova Vlade FBiH u preduzećima „Fabrika duhana Sarajevo“ i „Bosnalijek“, te došla do zaključka da je vrijednost dionica ova dva preduzeća potcijenjena prilikom prodaje, jer prodajna vrijednost može biti veća od knjigovodstvene.

Činjenica da nije poznato ko je vršio procjenu vrijednosti govori i o netransparentnosti prodaje, što je Omerbegović-Arapović izdvojila kao veliki problem.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet mišljenja je da proces privatizacije bio u potpunosti istrgnut iz konteksta razvoja zemlje zbog činjenice da BiH nema strategiju razvoja. On je na skupu ReForum „Privatizacija u Bosni i Hercegovini“ održan prije dvije godine u Sarajevu pozvao na odgovornost, te konkretniju ulogu Tužilaštva „koje treba da pokrene predmete na osnovu revizije konkretnih slučajeva spornih privatizacija.“

Neki primjeri privatizacije javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini su pozitivni, poput privatizacije prehrambenog dijela industrije Agrokomerc iz Velika Kladuše, u kojima je domaća AS grupacija iz Tešnja zadržala radnike, te pokrenula i unaprijedila proizvodnju dok proizvode iz Agrokomerca danas izvozi na zahtjevno strano tržište.

 

 

 

(NAP)

Objava Koliko su strateški partneri domaćih vlasti pojeli novca bh. građana? pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement