Unatoč svjetskim krizama, Vlada Federacije je nedavno objavila podatak da je otvorila više od 64.000 novih radnih mjesta. Podatak je to vrijedan pažnje, uz opasku da bi novih radnih mjesta bilo više da se slušaju apeli, ali i prijedlozi domaćih poslodavaca. Biroi za zapošljavanje evidentiraju na stotine tisuća nezaposlenih, u državi iz koje stalno odlazi domaća radna snaga, a uveliko govorimo o uvozu stranih radnika. Rješenje su strane investicije, prekvalifikacija, kao i reforma nadležnosti kada je riječ o zdravstvenom osiguranju, piše Federalna.ba.
Neaktivni tražitelji posla
Liberalizacija tržišta rada i planovi koje Bosna i Hercegovina treba da realizira traže dodatnu prekvalifikaciju kadrova koji se nalaze na biroima za zapošljavanje. Osobe s biroa nerijetko i odbijaju poslovnu ponudu. Iz Udruženja poslodavaca FBiH i Unije poslodavaca RS-a poručuju da vide nekoliko načina rješenja ovog problema. Očekuju, za početak, ozbiljniji angažman izvršne i zakonodavne vlasti. “Jako je puno nezaposlenih na našim zavodima koji nisu aktivni tražitelji posla, nego su tamo isključivo zbog nekih benefita, uglavnom zbog zdravstvenog osiguranja. To se treba razdvojiti i mi smo već uputili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike prijedlog zakona, odnosno neke ključne stvari koje bi trebalo promijeniti da se to razdvoji”, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Radne dozvole
Dok se pitanje zdravstvenog osiguranja ne izuzme iz ingerencije Zavoda za zapošljavanje, kao benefit, bit će nepoznat točan broj nezaposlenih u Federaciji. Posebno ako imamo u vidu stalni odlazak građana u druge zemlje, a koji se i dalje uredno evidentiraju kao nezaposleni. Dok govorimo o odlascima ljudi, u isto vrijeme dva podatka su veoma zanimljiva. Prvi: na biroima za zapošljavanje u FBiH evidentirano je 350.000 nezaposlenih, dok bh. poslodavcima nedostaje 30.000 radnika. Zato potražuju radnike iz drugih zemalja. Nedavno je odobreno 500 radnih dozvola. “Udruženje poslodavaca FBiH iz godine u godinu traži povećanje broja kvota za uvoz radnika. U prošloj godini izdano je 3.780 radnih dozvola, više nego ikada dosada. Ali 3.780 dozvola na 800.000 zaposlenih je ništa. Od kako postoji taj kvotni sistem kvota nikada nije bila ispunjena 100 posto”, podcrtava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. “U prošloj godini smo inicirali promjenu zakona o posredovanju pri zapošljavanju i zakona o strancima. U tom segmentu procedura je ubrzana i traje oko 60 dana, međutim, zahtjevi u tom segmentu idu u pravcu da moramo još pojednostaviti proceduru”, ističe Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.
Ulaganje
U iščekivanju da se pojednostavi procedura, struka navodi da su sigurni spas od ekonomskog kolapsa strane investicije. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Za stručan kadar koji neće napuštati Bosnu i Hercegovinu i koji se mora zadržati u državi važni su kvalitetni, ali i privlačni programi za prekvalifikaciju radne snage, osoba evidentiranih kao nezaposleni. “Veoma bitno u tom kontekstu jeste dolazak investitora koji će ovdje ulagati u inovacije, istraživanje i nadzor, učiniti našu privredu kompletnom, odnosno omogućiti nam da proizvode i usluge koje mi proizvodimo, a kasnije eventualno izvozimo imaju tu dodatnu vrijednost”, napominje Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dok razvijene zemlje prave programe za privlačenje radne snage, naša zemlja se pati kako zadržati i pronaći stručni kadar. Rješenja očito postoje. Očekuje se hitna reakcija nadležnih institucija. A do tada ćemo imati nejasne podatke ne samo o broju nezaposlenih veći i onih osoba koje su napustile državu.