Connect with us

Jajce Online

Loše stanje bh. kinematografije

Jajce Online

Published

on



Počinje najvažnija filmska smotra u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Film Festival. U takmičarskom programu festivala nema bosanskohercegovačkih filmova, ni igranih niti kratkih. Domaći reditelji kažu ne zato što nisu prošli selekciju, već zato što ih nema. Upozoravaju na teško stanje u lokalnoj kinematografiji i traže povećanje fonda za snimanje filmova.Oskar, zlatni i srebrni medvjedi, nagrade Evropske filmske akademije. Dio je to priznanja koje su donosili bosanskohercegovački reditelji. Irfan je reditelj na početku karijere i ugleda se na njih. Kaže, optimista je da ljudi koji se filmom bave iz ljubavi mogu naći način da zaobiđu prepreke bh. sistema.„To su u biti heroji. To su ljudi koji su u teškim uslovima, i ekonomskim i društvenim, pravili filmove koji su izuzetno nagrađivani, koji su svi korak po korak stvarno unapredili bh. kinematografiju“, kazao je Irfan Avdić, apsolvent Akademije scenskih umjetnosti.Na bh. filmskom programu u okviru Festivala, Udruženje filmskih radnika prikazat će rekordnih 76 filmova ove godine. Većinom dokumentarnih i studentskih. U odnosu na 2003. to je čak 12 puta više. Ipak, u Udruženju to nazivaju paradoksalnom situacijom.„Izuzetno je poražavajuća činjenica da smo 2003. imali tri igrana filma, a 2016. imamo samo jedan igrani film i riječ je o filmu “Smrt u Sarajevu” Danisa Tanovića. Dakle, ove godine Bosna i Hercegovina kao glavna koprodukcijska zemlja, sa svojim autorima, sa svojim autorskim ekipama, ima samo jedan film“, kazala je Elma Tataragić, iz Udruženja filmskih radnika BiH.Jedan ili nijedan filmSve što je urađeno, urađeno je, dodaje, na mišiće, a bez najavljenih novih snimanja, sušna će biti i sljedeća godina.„U proteklih 13 godina u Bosni i Hercegovini je za snimanje filmova iz budžeta izdvojeno nešto više od 12 miliona evra. Reditelji kažu dobar period kada se godišnje snimalo po dva ili tri filma, trajao je do 2006. Ali od tada se godišnja produkcija svela na jedan ili nijedan film, pa i to u sklopu koprodukcija, odnosno uz novac koji se dobija od stranih fondova“, javlja reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev.U 2016. godini Fondacija za kinematografiju, jedino takvo tijelo u BiH, ima budžet od 830 hiljada eura.Ni taj novac još ne mogu da podijele jer čekaju da Vlada Federacije usvoji Program utroška sredstava. Poređenja radi, godišnji budžet za snimanje filmova u Hrvatskoj pet puta je veći – preko četiri miliona eura.„Mi smo i zvanično država koja najmanje izdvaja za film u Evropi. To je sramno, s obzirom na to da imamo snažne autore. Mi nismo relevantni, nismo konkurentni. Ne možemo iznijeti projekte do kraja“, rekao je Srđan Vuletić iz Udruženja rediteljica i reditelja BiH.Razloge vidi u nerazumijevanju, ali i u dubljem, kako kaže, pragmatičnom planu ušutkivanja umjetnika. Početkom godine, Udruženje reditelja je federalnom premijeru predalo svoj nacrt Zakona o audiovizuelnoj djelatnosti, koji bi, kako očekuju, bio dobar početni korak. Ostali su bez odgovora.„Federalna ministrica Zora Dujmović se ne javlja na telefone. Mi imamo situaciju u kojoj smo shvatili da oni definitivno nisu naši sagovornici, ali da nemamo druge“, rekao je Vuletić.Sagovornika u Federalnom ministarstvu kulture ni mi nismo dobili zbog, kako su naveli, godišnjih odmora. (Al Jazeera)Objava Loše stanje bh. kinematografije pojavila se prvi puta na Jajce Online.



Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement