Kako bi spasio svoju najnoviju vladu od kratkotrajnog vijeka svoje prethodne vlade, francuski predsjednik Emmanuel Macron morao je učiniti nešto što nijedan političar nikada ne želi: povući se.
U iznenađujućem preokretu na još jedan dan velike drame u francuskoj politici, Macron je u utorak, čini se, dao prešutno odobrenje Sébastienu Lecornuu, premijeru kojeg je osobno izabrao, da zamrzne nepopularan zakon kojim se povećava dob za odlazak u mirovinu do predsjedničkih izbora 2027. godine. Trakavica oko mirovinske reforme traje već skoro dvije godine intenzivno, iako se kao Macronova ideja pojavila još 2019.
Snažan utjecaj Socijalističke stranke
Socijalistička stranka, čijih 69 zastupnika drži ravnotežu moći u francuskoj Nacionalnoj skupštini, nagovijestila je da neće tražiti smjenu Lecornua i njegove vlade nakon objave koja je dana tijekom prvog govora premijera parlamentu. Međutim, stranka će nastaviti prijetiti prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja dok ne vidi da se “riječi pretvore u djela”, rekao je socijalistički parlamentarni čelnik Boris Vallaud.
S obzirom na to da većina drugih oporbenih stranaka obećava da će pokušati svrgnuti Lecornua, odluka socijalista daje vladi malo prostora za disanje nakon jednog od najturbulentnijih političkih razdoblja u modernoj francuskoj povijesti.
Lecornuov prvi kabinet trajao je samo 14 sati, a njegova ostavka gurnula je Francusku u spiralu političkog kaosa koji je potresao financijska tržišta zabrinuta zbog toga je li drugo najveće gospodarstvo eurozone toliko neupravljivo da neće moći napraviti milijarde eura rezova potrebnih za obuzdavanje proračunskog deficita za koji se predviđa da će ove godine dosegnuti 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda.
Macron je u petak ponovno imenovao Lecornua za šefa vlade , a Lecornu je u nedjelju pokušao imenovati kabinet . Iako se zakon smatra definirajućom politikom Macronovog drugog mandata, Lecornu je rekao da zamrzavanje predstavlja “priliku” Francuskoj da ponovno razmotri sporno pitanje mirovinske reforme.
“Rasprava o pitanju mirovina nije samo financijska jednadžba. To je bitan dio našeg društvenog ugovora. I ovaj ugovor treba preispitati”, rekao je pomirljivo Lecornu zastupnicima. Premijer je također inzistirao da takvu suspenziju moraju pratiti odgovarajuće uštede kako bi se obuzdala nekontrolirana javna potrošnja.
Lecornu je procijenio da će zamrzavanje francuskih državnih financija koštati 400 milijuna eura u 2026. Njegova vlada je jučer predložila proračun s ciljem smanjenja deficita ispod 5 posto BDP-a sljedeće godine, uključujući 31 milijardu eura smanjenja potrošnje i povećanja poreza.
Financijska tržišta reagirala su na Lecornuovu objavu s olakšanjem. Referentni 10-godišnji troškovi zaduživanja vlade pali su za 0,07 postotnih bodova na 3,40 posto, što je najniža razina u više od mjesec dana.
Krhka koalicija
No pauza u mirovinskoj reformi mogla bi izazvati razdor u već krhkoj manjinskoj koaliciji vlade, posebno s konzervativcima koji vode računa o troškovima. Bruno Retailleau, čelnik Les Républicainsa, rekao je da “obustava mirovinske reforme i šutnja premijera o imigraciji dokazuju da socijalisti drže ovu vladu kao taoca”.
Lecornuov tim i dalje se suočava s rizikom od propadanja dok zastupnici započinju mukotrpan posao donošenja proračuna. Ako se vlada raspadne u nadolazećim danima ili tjednima, to bi bio četvrti pad u manje od godinu dana, što bi dramatično povećalo mogućnost Macronovog raspuštanja parlamenta kako bi se prekinuo zastoj.
Dva prijedloga za izglasavanje nepovjerenja – jedan koji je podnijela skupina krajnje ljevičarskih, zelenih i ljevičarskih zastupnika, a drugi krajnja desnica – protiv Lecornuove vlade bit će stavljeni na glasanje u četvrtak. Ipak, čini se vjerojatnim da će propasti osim ako se veliki broj socijalističkih zastupnika ne odvoji od svoje stranke.
Tijekom sastanka kabineta u utorak ujutro prije Lecornuinog govora, Macron je ministrima rekao da su “glasovi nepovjerenja glasovi za raspuštanje Nacionalne skupštine”, prema glasnogovornici vlade Maud Bregeon.
No, Macronov savjetnik, kojem je zajamčena anonimnost iz protokolarnih razloga, ranije je rekao da raspad vlade ne bi nužno doveo do novih izbora, što Macron “ne želi”. Međutim, francuski predsjednik odbio je javno isključiti tu mogućnost, prenosi AFP.
Savjetnik je također rekao da Macron neće nužno javno govoriti o krizi u nadolazećim danima. Macron se prvi put osvrnuo na situaciju u ponedjeljak, okrivivši za “nered” “političke snage koje su se poigravale s destabilizacijom Sébastiena Lecornua”, kojeg podržava krhka koalicija centrista i konzervativaca.
‘Više ne razumijem Macrona’: I politički saveznici kritični nakon ostavke još jednog premijera