Connect with us

BiH

Mali Schengen na dugom štapu: Šta je realnost, a šta fantazija u brisa…

Jajce Online

Published

on

Mali Schengen na dugom štapu: Šta je realnost, a šta fantazija u brisa...

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev ovog su mjeseca potpisali zajedničku deklaraciju o namjeri za kreiranje ekonomske zajednice triju zemalja, a koja bi politikom podsjećala na zonu Schengena.

Kako se navodi, riječ je o implementaciji slobode kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi bez kontrole na graničnim prijelazima.

Oni su u namjeri koja uključuje tri navedene države dodali i poziv ostalim državama Zapadnog Balkana, odnosno Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i (možda) Kosovu.

Upravo zbog riječi “možda” prije imena Kosova leži najveća prepreka implementaciji ovakve ideje. Albanija je preko ministra vanjskih poslova Genta Cakaja već upozorila da će se povući iz deklaracije ako Priština ne bude uključena u tu saradnju.

U Vučićevom obrazloženju građani pojedinih zemalja već danas mogu putovati u druge, a da uz sebe nemaju ništa drugo osim lične karte.

Te države su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora i time je putovanje osoba znatno olakšano. Ono što predstavlja opterećenje u spomenutim državama, uključujući Albaniju i Sjevernu Makedoniju, jeste da roba nema isti tretman – kamioni gube milione sati čekajući na carinskim terminalima.

Mali Schengen bi, ukoliko se implementira, to trebao znatno promijeniti. Također, mali Schengen predviđa međusobno priznavanje diploma i jednaku mogućnost rada po stečenim diplomama.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović ima simpatije prema ideji malog Schengena i već je pokrenuo inicijativu po kojoj bi se naša država pridružila deklaraciji.

Stav ministra Šarovića je da Vijeće ministara BiH treba da podrži ovu inicijativu u najkraćem mogućem roku, uz procjenu da će njeno stupanje na snagu snažno utjecati na ekonomski rast svih zemalja regiona.

Šarović uputio Vijeću ministara BiH inicijativu za prihvatanje “Malog Šengena”

Svakako, rekao je Šarović, da Bosna i Hercegovina mora pobijediti razne prepreke kako bi se, s naše strane, ovakva ekonomska politika mogla primijeniti. Neke od prepreka su potrebe naših poljoprivrednika za korekcijama carinskih tarifa, pitanje zaraznih bolesti u mesu i slično. Također, Šarović podsjeća da je deklaracija tek potencijal i početak te da za stvaranje malog Schengena treba puno rada i vremena.

Šta bi bio mali Schengen?

Da bismo bolje razumjeli šta to donosi ovakva politika, obratili smo se Snježani Brkić, profesorici na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekspertici za međunarodnu ekonomiju, trgovinu i finansije.

“Schengenska zona funkcioniše kao područje jedne države, sa strožijom kontrolom na vanjskim granicama, ali bez unutrašnjih graničnih kontrola. Sporazum omogućava slobodu kretanja građana zemalja potpisnica unutar Zone bez pasoša i bez graničnih kontrola, ali ujedno olakšava i kretanje onima koji nisu državljani potpisnica – poslovnim ljudima, turistima i ostalima”, objasnila nam je Brkić.

Ona podsjeća da pripadnost schengenskoj zoni zahtijeva policijsku saradnju članica po pitanju sprečavanja organizovanog kriminala i terorizma te razmjenu podataka.

“Članice imaju mogućnost uspostave vanrednih i privremenih kontrola, ali samo u određenim situacijama koje se odnose na ozbiljne prijetnje sigurnosti i narušavanje funkcionisanja Zone”, naglašava naša sagovornica.

Ona smatra, ostavljajući po strani političke igre u vezi s potpisivanjem deklaracije, da u ekonomskom smislu svaka ideja koja može voditi većoj “promahi” na prostoru regiona, tj. podsticanju kretanja ljudi, robe i kapitala jeste dobrodošla.

“Integracija koja bi bila konačan cilj ovog dogovora je popularno nazvana ‘Mali Schengen’ vjerovatno zbog namjeravanog prvog koraka koji bi se ogledao u ukidanju graničnih kontrola i prepreka slobodnom kretanju u regionu, kakvo je prije više od dvije decenije uvela Schengenska zona. Pojavio se i naziv ‘CEFTA plus’, s obzirom na to da bi ostvarivanje namjera iz deklaracije značilo dublju ekonomsku integraciju zemalja regiona, koja bi slobodnom kretanju robe koje je otjelotvorila CEFTA dodala novi kvalitet, odnosno nove integracione aspekte koji nisu samo trgovinski. Već od tog prvog koraka poslovna zajednica regiona očekuje veću privrednu saradnju i lakše poslovanje. Očekivani efekti od zajedničkog tržišta koje podrazumijeva ‘četiri slobode’ (slobodu kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala, op.a.) bili bi neuporedivo veći, a ogledali bi se u koristima od šireg tržišta, veće konkurencije, privlačenja stranih investicija i veće pregovaračke moći zbog zajedničkog nastupa u procesu pridruživanja EU”, objasnila je Brkić.

Koliko je sve realno?

Ipak, ističe profesorica Brkić, veliko je pitanje da li ova ideja može zaživjeti i zaista voditi dubljem ekonomskom integrisanju zemalja regiona.

Naime, ekonomska integracija dosta nižeg nivoa (CEFTA 2006) stvorena je uz svesrdno posredovanje međunarodne zajednice, a ujedno se suočava s brojnim problemima u funkcionisanju.

“Za stvaranje zajedničkog tržišta potrebno je najprije kreirati carinsku uniju, harmonizovati brojne propise i standarde u regionu, što je izuzetno složen i dugotrajan proces. Ekonomski interes i interes građana u zemljama koje bi bile članice ove integracije, bez sumnje postoji, ali i skepticizam kada je riječ o dogovorima o različitim aspektima integracije koji ujedno znače mnogo više odricanja od autonomije u vođenju ekonomske politike, nego što je to značila CEFTA 2006”, kaže Brkić.

Ona smatra da su stvarna politička volja za dublju integraciju, finansijski i materijalni resursi i ljudski kapaciteti za ostvarivanje te integracije krajnje upitni.

“Čak i prvi korak u smjeru slobodnog kretanja ljudi po ugledu na Schengen znači brojne aktivnosti na uspostavljanju policijske saradnje, zajedničkog informacionog sistema ili bar ozbiljnijeg dogovora o razmjeni podataka i izgradnji međusobnog povjerenja. Naime, slobodno kretanje bez graničnih kontrola potencira i prijetnje vezane za organizovani kriminal i terorizam te dodatno komplikovanje migrantskog pitanja”, jasno ističe Brkić.

U sažetku, kaže profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dogovor lidera zemalja potpisnica deklaracije da se nastoji unaprijediti regionalna saradnja u cilju ekonomskog rasta, privlačenja investicija i povećanja životnog standarda je pozitivan korak, ali buduće konkretne aktivnosti u tom pravcu su ozbiljan test njihove spremnosti da se namjere i realizuju.

“Zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana kao krajnji cilj tih nastojanja za sada izgleda daleko od realnosti”, zaključuje Brkić.

(Klix)

Objava Mali Schengen na dugom štapu: Šta je realnost, a šta fantazija u brisanju granica na Balkanu pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement