Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju električne energije na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BIH) donijele su troškove javnom poduzeću i milijunsku dobit privatnim tvrtkama.
Otkad je vlada Republike Srpske (RS) dodijelila koncesije 2006. godine, završeni su pripremni radovi i tuneli, a započela je izgradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire, iako su svi trebali biti izgrađeni do kraja 2017. godine.
Do sada je na ovaj projekt potrošeno oko 125 milijuna KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 milijuna KM.
Dobar dio − 20,7 milijuna KM − potrošen je na kupnju koncesijskog društva Hidroelektrana “Bistrica” Foča, koje je osnovano za realizaciju projekta. Njega je 2019. godine kupila podružnica (ZP) “Elektroprivrede RS-a” – “Hidroelektrane na Drini” iz Višegrada, koja je u većinskom vlasništvu RS-a.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesione tvrtke bila utemeljena na predviđanjima budućeg rada hidroelektrana, ignorirajući činjenicu da su hidroelektrane već trebale biti izgrađene u to vrijeme. Procjena je predviđala izgradnju hidroelektrana do 2020. godine, a profit od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.
Najbolji promak u ovom trgovanju bila je tvrtka iz Laktaša, “Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesione tvrtke, koja je od preprodaje svojih dionica u odnosu na uloženi novac zaradila 8,9 milijuna KM. Tome je pomogla i Vlada RS-a, koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionom tvrtkom bez izgrađenih hidroelektrana.
Ovu je tvrtku američki Odjel za kontrolu strane imovine 2024. godine označio kao glavni izvor prihoda Milorada Dodika, predsjednika Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD). Od početka su o projektu odlučivali stranački kadrovi: premijeri RS-a, direktori javnih poduzeća, vlasnici privatnih tvrtki ili procjenitelji.
„Tvrdim da je ovo dobar projekt, svakako profitabilan projekt, i mislim da je kupnja u tom trenutku bila dobra stvar“, rekao je Dejan Pavlović, direktor HE Bistrica.
Trgovanje koncesijama, a ne električnom energijom
Projekt izgradnje i rada četiri hidroelektrane na rijekama Bistrica i Janjina započeo je ljeta 2006. godine kada je Vlada RS-a dodijelila koncesiju “Elektrodistribuciji” ad Pale – ZP “Elektroprivreda RS-a” na razdoblje od 30 godina.
Ugovorena je izgradnja četiri manje hidroelektrane: “Bistrica B-1”, “Bistrica B-2a” i “Bistrica B-3” na području Foče i Kalinovika, te “Janjina J-1” na području Čajniča i Novog Goražda, ukupne vrijednosti 106 milijuna KM.
“Elektrodistribucija” je platila 112.750 KM za koncesijska prava i obvezala se plaćati naknadu od tri posto prihoda nakon puštanja elektrana u rad. Zatim su osnovali koncesijsku tvrtku HE “Bistrica” u Foči za realizaciju projekta.
Vrlo brzo, 2008. godine, pridružila im se tvrtka “Kaldera Company” iz Laktaša, u vlasništvu Milenka Čičića. To je odobrila Vlada RS-a, na čelu s Miloradom Dodikom, Čičićevim stranačkim šefom iz SNSD-a.
Ljubomir Mrda, tadašnji direktor Elektrodistribucije, novinarima CIN-a je rekao da su prihvatili Kalderinu nepoželjnu ponudu jer su shvatili da sami ne mogu financirati projekt: „Bilo nam je jako zanimljivo dobiti partnera s kojim bismo mogli realizirati ovaj projekt.“
“Kaldera” je preuzela 90 posto vlasništva u “Bistrici”, a “Elektrodistribucija” je zadržala 10 posto.
Mrda je rekao da im je tvrtka iz Laktaša platila 3,7 milijuna KM za troškove tehničke dokumentacije, a uplatili su i 81.000 KM za osnivački kapital koncesione tvrtke.
U sljedećim godinama, kapitalna vrijednost tvrtki povećana je unosom novca i tehničke dokumentacije − “Kaldera” na 9,1 milijun KM, a “Elektrodistribucija” na nešto više od milijun KM.
Do veljače 2014. godine osnovni koncesijski ugovori izmijenjeni su kroz 11 aneksa. Jedan od amandmana izbrisao je zabranu prodaje koncesijske tvrtke prije izgradnje hidroelektrana, a prosinac 2017. određen je kao rok za njihov završetak. Kašnjenja u radovima ostavljena su kao mogući razlog za raskid ugovora.
Radilo se na pripremi terena, prikupljale su se dozvole, ali se hidroelektrane nisu gradile.
Do 2018. trgovalo se i vlasničkim udjelom tvrtke. “Kaldera” je prodala 38,5 posto svog udjela za 7,4 milijuna maraka češkoj tvrtki “Energo Bosna”, osnovanoj za iznajmljivanje nekretnina.
Tada je “Bistrica” ponuđena zajedničkom preduzeću “Elektroprivreda RS” sa “Hidroelektranama na Drini” iz Višegrada, čiji je direktor Nedeljko Perišić, odbornik SNSD-a u ovoj opštini.
U ponudi je navedeno da “Elektrodistribucija” ad Pale mora odvojiti proizvodnu djelatnost od distribucije električne energije, a ostali suvlasnici bi se povukli iz projekta.
Drago Stanivuković, tadašnji član uprave “Bistrice”, novinarima je rekao da plan nije bio prodati koncesijsku tvrtku, već graditi hidroelektrane: “Problem je bio osigurati financiranje za taj projekt.”
Procjena na temelju poslovanja budućih elektrana
Potencijalnom kupcu je uz ponudu dostavljen izvještaj o procjeni vrijednosti HE “Bistrica” na 20,7 milijuna KM. Procjenu je u prosincu 2017. godine provela revizorska kuća “Grant Thornton” Aleksandra Džombića, bivšeg premijera SNSD-a u Vladi RS-a.
U izvješću se navodi da tvrtka ne posjeduje veliku opipljivu imovinu, već da su njezina najveća vrijednost koncesijski ugovori za izgradnju hidroelektrana te da će njihovo buduće poslovanje donijeti najveću korist tvrtki. Procjena je napravljena na temelju prognoza budućeg rada hidroelektrana.
Korišteni su podaci o predviđenoj proizvodnji električne energije, u prosjeku 145,9 GWh godišnje. Prema tadašnjoj otkupnoj cijeni električne energije, potencijalni prihod bi bio oko 17,3 milijuna KM godišnje.
Međutim, u izvješću nije navedeno da bi hidroelektrane trebale biti izgrađene 2017. godine, kako je navedeno u koncesijskim ugovorima. Umjesto toga, njihova izgradnja predviđena je za 2020. godinu, a prihodi bi trebali početi 2021. godine.
Džombić, koji je bio u revizorskom timu, u pisanom odgovoru CIN-u je rekao da ne može komentirati procjenu jer je obvezan ugovorom o povjerljivosti. Dodao je da korištena metodologija pruža realniju sliku potencijalnih prihoda koje će tvrtka ostvariti tijekom koncesijskog razdoblja.
Međutim, društva za upravljanje fondovima koja predstavljaju manjinske dioničare u Dioničkom društvu Hidroelektrana Drina dovela su u pitanje stvarnost ove procjene temeljene na budućem poslovanju. Procijenili su da je vrijednost precijenjena u odnosu na osnivački kapital i ukazali na činjenicu da tvrtka posluje s gubitkom.
U to vrijeme, osnivački kapital tvrtke iznosio je 10,2 milijuna maraka, što je polovica procijenjene vrijednosti. Poslovanje je bilo u minusu za gotovo 21.000 KM, a hidroelektrane su već trebale biti izgrađene.
Nedeljko Perišić, direktor hidroelektrane Višegrad na Drini, rekao je novinarima CIN-a da osim osnivačkog kapitala treba uzeti u obzir i vrijednost do tada obavljenih radova. Kaže da je ponuda bila prihvatljiva upravi.
„Razmotrili smo sve pretpostavke i napravili procjenu. Dali smo pozitivno mišljenje za hidroenergetski objekt koji proizvodi čistu zelenu energiju koja će biti cijenjena u budućnosti“, kaže Perišić.
Vlada RS-a, kao većinski vlasnik Dioničkog društva Hidroelektrana Drina, odobrila je kupnju. U to vrijeme na čelu vlade bio je Radovan Višković, također iz SNSD-a. Tvrtka Bistrica kupljena je 2019. godine za 20,7 milijuna KM, kako je navedeno u procjeni.
“Elektrodistribucija” iz Pala dobila je dva milijuna KM za svoj udio, češka tvrtka “Energo Bosna” dobila je 8 milijuna KM, a “Kaldera” 10,7 milijuna KM.
U trgovanju dionicama koncesione tvrtke, najveću dobit ostvarila je tvrtka iz Laktaša – ukupno 8,9 milijuna KM, uključujući i novac koji su prethodno dobili za udio koji su prodali češkoj tvrtki. U odnosu na osnivački kapital, “Elektrodistribucija” je zaradila milijun KM, a Česi pola milijuna KM.
Češka tvrtka “Energo Bosna” pokrenula je 2022. godine postupak likvidacije i više ne postoji, dok je Čičić ostao jedini vlasnik tvrtke “Kaldera” do jeseni 2021. godine. Tada je većinsko vlasništvo od 65% preuzela tvrtka “Prointer Itss”.
Nakon što je američki Odjel za kontrolu strane imovine 2024. godine označio “Kalderu” i Milenka Čičića kao glavni izvor prihoda Milorada Dodika, predsjednika Srpske nacionalsocijalističke partije (SNSD), tvrtka “Kaldera” ponovno je promijenila vlasništvo. Spojena je s tvrtkom “ELPRING” doo iz Laktaša i prestala postojati. Novinari CIN-a nisu uspjeli kontaktirati Čičića.
Višković je tada medijima izjavio da je Vlada RS-a preuzela koncesijsku tvrtku jer tadašnji “investitor nije imao namjeru ni financijska sredstva za dovršetak projekta”.
Kupnjom koncesione tvrtke, Dioničko društvo Hidroelektrana Drina naslijedilo je njihove dugove, obveze i operativne troškove, za koje su platili dodatnih 100 milijuna KM, čime su smanjili vlastite prihode.
Dejan Pavlović, direktor HE Bistrica, kaže da se očekuje da će poslovati u minusu: „Mi smo tvrtka koja ne proizvodi, koja nije na mreži.“
Kaže da će tako biti sve dok se elektrane ne puste u rad, ali ne zna kada će to biti.
Nakon preuzimanja projekta u prosincu 2021., na rijeci Bistrici održana je svečanost kojoj su prisustvovali predstavnici Vlade RS-a, predvođeni premijerom Viškovićem. Tada je najavljeno da će radovi na hidroelektranama na toj rijeci biti završeni do kraja 2026., što se očito neće dogoditi.
„Imamo niz faktora remetilačkih koji utiču na izgradnju“, kaže Pavlović.
Kaže da su od prethodnog koncesionara naslijedili potrebnu dokumentaciju, ali su morali ponovno podnijeti zahtjev za okolišne dozvole. Od građevinskih radova naslijedili su samo pristupne ceste, pa su izgradili deset kilometara tunela i započeli izgradnju brane i strojarnice na hidroelektrani Bistrica B-1, ali su tu stali.
„Imamo jedno klizište koje ugrožava projekt, a imamo i 18 pratećih klizišta na tim lokacijama, ali jedno klizište, ono kod „B-2a“, ugrožava cijeli projekt. Tamo treba postaviti barijeru i nemoguće je tamo išta učiniti dok se klizište ne sanira“, kaže Pavlović.
Zbog velikog klizišta iz februara 2026. godine zatvoren je saobraćaj prema Foči pa se moraju koristiti alternativni pravci. Međutim, koncesionar ne prihvata odgovornost da je izgradnja hidroelektrane izazvala klizišta.
Perišić, direktor hidroelektrane Višegrad na Drini, kaže da godinama svjedoči eroziji tla duž te rute. Međutim, kaže da će se uzrok istražiti.
„Onaj tko je doprinio aktiviranju krizne točke, tko god to bio, morat će to popraviti. Ako su to izvođači radova, morat će to popraviti. Ako su to odluke koje su došle iz Hidroelektrane Bistrica, morat će ih popraviti“, kaže Perišić.
Nikakvih radova nema na rijeci Janjini. Oborena je studija utjecaja na životnu sredinu, potrebna za izgradnju hidroelektrane na ovoj rijeci, čime su aktivnosti zaustavljene.
„Još uvijek smo zainteresirani za ovaj projekt. Jednostavno rečeno, htjeli smo da se ove tri elektrane izgrade u prvom trenutku, a „Janjina“ u nekom kasnijem vremenu kada se steknu uvjeti“, rekao je direktor HE „Bistrica“ Pavlović, dodajući da se ugovor o koncesiji neće raskinuti.
Iako je u koncesionim ugovorima i procjeni o vrijednosti HE „Bistrica” navedeno da će za izgradnju četiri hidroelektrane trebati između 106 i 120 miliona KM, Pavlović tvrdi da će samo za ove na rijeci Bistrici trebati duplo više novca. On kaže da su porasli troškovi radne snage i materijala.
U prosincu 2019. tadašnji premijer Višković sklopio je ugovor o izgradnji tri hidroelektrane na ovoj rijeci s kineskom korporacijom zrakoplovne industrije “China National Aero-Technology International Engineering Corporation” za iznos od 200,4 milijuna KM.
Manji dio novca trebala bi osigurati “Elektroprivreda RS”, a veći dio, u iznosu od 146 milijuna KM, planiran je iz kredita potpisanog u prosincu 2024. s Izvozno-uvoznom bankom Kine (CEXIM) na 15 godina i s kamatnom stopom od 2,4% godišnje.
Rok otplate kredita gotovo se podudara s rokom do kojeg vrijede koncesijski ugovori. Za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Bistrici koncesija istječe za 17 godina, a za hidroelektranu na Janjini za 15 godina.
Međutim, Pavlović u razgovoru s novinarima inzistira na tome da će hidroelektrane biti profitabilne te da, ako bude potrebno, mogu zatražiti produljenje roka koncesije na 50 godina.
„Kad budu objavljeni online, sve će to biti stvar prošlosti i svi će na kraju imati neku satisfakciju“, kaže Pavlović.