MIŠLJENJA PODIJELJENA: Što za BiH znači uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj

U Mostaru su mišljenja podijeljena. Dok jedni smatraju da Hrvati u BiH trebaju služiti vojsku u Hrvatskoj, drugi drže da to nije potrebno, a dio građana ističe da bi i BiH trebala razmotriti uvođenje kraće obvezne vojne obuke

Hrvatska je ponovno uvela obvezno služenje vojnog roka, a prvi regruti bit će pozvani u siječnju. Prema hrvatskom zakonu, vojni rok moraju služiti svi hrvatski državljani, bez obzira na to gdje žive. Ta je odluka izazvala raspravu o tome hoće li građani Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatsku putovnicu morati služiti vojni rok u Hrvatskoj.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo je kako neće kazneno goniti hrvatske državljane iz Bosne i Hercegovine ako se ne odazovu vojnom pozivu. Zakon o obrani BiH izričito zabranjuje sudjelovanje njezinih državljana u oružanim snagama drugih država, pa će, kako navode u Ministarstvu, ta odredba biti poštovana.

U Mostaru su mišljenja podijeljena. Dok jedni smatraju da Hrvati u BiH trebaju služiti vojsku u Hrvatskoj, drugi drže da to nije potrebno, a dio građana ističe da bi i BiH trebala razmotriti uvođenje kraće obvezne vojne obuke, javlja BHRT.

Iz Ministarstva obrane Hrvatske dodatno su pojasnili kako prema ugovoru o dvojnom državljanstvu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine vojnu obvezu izvršava onaj dvojni državljanin koji ima prebivalište u jednoj od ugovornih strana. Ako je vojni rok odslužen u jednoj zemlji, priznaje se i u drugoj.

Taj ugovor, koji je Hrvatski sabor usvojio 2007., a Predsjedništvo BiH ratificiralo 2011. godine, jasno propisuje da se vojna ili civilna obveza može izvršiti samo u zemlji prebivališta. Time se izbjegava mogućnost da isti građanin bude obvezan služiti vojsku dvaput.

Zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove Slaven Galić izjavio je kako je došlo do kolizije između zakona dviju država, no da su dobili jamstva iz Zagreba da dvojni državljani s prebivalištem u BiH neće biti pozivani. Dodao je kako se pravna pitanja u vezi s novačenjem trenutno rješavaju između nadležnih ministarstava.

Vojno-politički analitičar Hamza Višić upozorava da BiH mora pažljivije pratiti odluke Hrvatske i Srbije, jer bi u protivnom mogla doći u situaciju da njezini građani traže načine kako bi služili vojni rok izvan zemlje. Prema njegovim riječima, neki bi mogli mijenjati prebivalište kako bi izbjegli obvezu, dok bi drugi mogli učiniti suprotno – prijaviti prebivalište u Hrvatskoj kako bi ispunili tu dužnost.

Temeljno vojno osposobljavanje u Hrvatskoj trajat će dva mjeseca i počinje u siječnju 2026. Oni koji podnesu priziv savjesti zbog vjerskih ili moralnih razloga služit će civilnu obuku u trajanju od četiri mjeseca, u sustavu civilne zaštite ili lokalnim zajednicama.