“Stijena pod pismom”, kako joj je dat lokalni naziv, čuva svoju misteriju. Širom svijeta poznati ovakvi ili slični zapisi nazvani su petroglifi, koji u svakoj kulturi imaju svoje značenje. Nerijetko se smisao pretroglifa povezuje sa znanjima koja su za cilj imala da se prenesu na sljedeće generacije. To je zabilješka o nekom veoma posebnom događaju koji je morao ostati zabilježen za naredna pokoljenja.

Ovaj vid iskazivanja ljudske potrebe da bilježi svoju stvarnost imamo u svim dijelovima svijeta. Ono što zbunjuje istraživače pored mnogobrojnih pitanja je činjenica da su petroglifi različitih kultura, udaljeni gotovo nesavladivim daljinama za drevnog čovjeka, maltene identični. Po procjenama stručnjaka, neki čak nerijetko nastali u skoro isto vrijeme.

Materijal kojim je ostavljen zapis na stijeni blizu Višegrada još nije utvrđen. Vjeruje se da je u pitanju boja koja odolijeva vremenu, suncu, kiši, snijegu, vjetru.

– Riječ je o crtežima na stijeni koji se često susreću na svim kontinentima. Najstariji potječe od prije 30-ak hiljada godina, to jest iz vremena starijeg kamenog doba zvano paleolitik. Ima ih i kod nas, u pećini Badanj kod Stoca koji su stari nekih 14.000 godina. Takvih crteža raznog sadržaja ima i u kasnijim epohama, a to je mlađe kameno doba (neolit), u metalnom dobu od prije 4-3 hiljade godina, ali i iz srednjeg vijeka (kod nas na planini Treskavica kod Trnova). Crteži iz Višegrada također spadaju u taj repertoar. Teško je na osnovu slike reći određenije iz koje su epohe jer ono što prikazuju susreće se kroz nekoliko epoha, u responu nekoliko hiljada godina. Da bi se reklo nešto određenije, potrebno je izaći na lice mjesta i pregledati uži i širi ambijent gdje se nalaze, i osmotriti druge okolnosti potrebne stručnjaku da donese određeni sud o tim crtežima – kazao je uvaženi profesor Enver Imamović.

Ko i kada je ostavio misteriozni zapis na stijeni koji odolijeva vjekovima, ostaje misterija koju možda nećemo nikad odgonetnuti…