Poziv antihrvatskog i antiustavnog člana Predsjedništva BiH Željka (Mitraljesca) Komšića na okupljanje svih bošnjačkih stranaka koje prijeđu cenzus kako bi iz vlasti izbacile SNSD i HDZ – stranke koje su do sada, a izvjesno je da će tako biti i nakon listopadskih izbora, predstavljale većinsku volju Hrvata i Srba, dvaju od triju stupova Bosne i Hercegovine – najnoviji je potez dugogodišnjeg rušitelja države koji se predstavlja njezinim zaštitnikom.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
I vrapcima na grani jasno je da je BiH tronožac kojeg nema ako mu se i jedna, a kamoli dvije noge odsjeku. Iskazujući po tko zna koji put svojom izjavom mržnju prema Hrvatima i Srbima, Komšić vjeruje kako će ga Bošnjaci i dalje doživljavati kao “najvećeg bosanskog patriota”. No, sve je manje onih koji nakon njegovih 16 godina provedenih u Predsjedništvu, na uzurpiranoj stolici hrvatskog člana, vjeruju njegovim ublehama. Komšić bi svake četiri godine na istu fintu dobivao stolicu u Predsjedništvu, a s njom dobru plaću i razne druge beneficije, dok su njegovi prevareni birači čekali ispunjenje obećanja o građanskoj državi. Na isti Komšićev trik – kako se država može sačuvati od “rušitelja”, Hrvata i Srba, samo ako u Predsjedništvu bude 2:1 za “probosanske” stranke, u prijevodu: ako opet majoriziramo Hrvate – sada se želi domoći njegov savjetnik, nacionalno fluidni Slaven Kovačević.
No, vratimo se Komšićevu pozivu “probosanskim strankama” (čitaj: bošnjačkim) na ujedinjenje kako bi se iz vlasti izbacili politički predstavnici Hrvata i Srba. Je li ta ideja ostvariva? Do čega bi ona dovela?
Na razini Federacije BiH izvršnu vlast formiraju stranke koje od 23 izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda imaju najmanje 11 ruku, prema izmjenama Izbornog zakona koje je u izbornoj noći 2022. nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt. Bošnjačke će stranke imati većinu u bošnjačkom i srpskom klubu, no u hrvatskom mogu imati najviše 5 do 6 izaslanika. HDZ BiH će, najvjerojatnije, ponovno imati 14, a ostale hrvatske stranke 3-4 izaslanika.
Doduše, po Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona, Federalnu vladu mogu imenovati predsjednik i samo jedan dopredsjednik, na što preglasani drugi član federalnog Predsjedništva može uložiti veto koji potvrđuje najmanje 14 izaslanika njegova nacionalnog kluba. Dakle, u Federaciji BiH ne postoji ni teoretska mogućnost da se vlast formira bez stranke ili stranaka koje u hrvatskom klubu bude imala najmanje 14 ruku. A HDZ i ostale hrvatske stranke imat će ih minimalno 17.
Što je s Vijećem ministara? Mogu li tu “probosanske stranke” formirati vlast bez HDZ-a i SNSD-a, odnosno stranaka koje budu imale većinu u hrvatskom i srpskom klubu Doma naroda? Teoretski mogu ako bi imale tri člana u državnom vrhu zemlje – što je nemoguće. Mogu s dva člana, ignorirajući srpsku i hrvatsku većinu u Domu naroda Parlamenta BiH. No, takvo “probosansko Vijeće ministara” i “probosanska većina” u Zastupničkom domu državnog parlamenta ne bi mogli usvojiti niti jedan zakon. Takva “jalova” vlast ne samo da BiH ne bi mogla pomaknuti ni milimetar na europskom putu, već bi gurnula BiH prema rubu raspada. Rezultirala bi političkim ujedinjavanjem druga dva naroda – osnaživanjem razloga za izlazak Republike Srpske iz BiH kod Srba te formiranjem većinski hrvatskog entiteta kod Hrvata, kao i poništavanjem političkog pluralizma kod sva tri naroda, što bi za demokraciju bilo pogubno.
Koliko će Bošnjaka ponovno povjerovati u Komšićeve zle bajke, pokazat će predstojeći izbori. Od bošnjačkih stranaka do sada njegov poziv nije prihvatila ni jedna. I to nešto govori /HMS/