Izgledi da Hrvati zadrže mjesto potpredsjednika Republike Srpske bitno su smanjeni nakon što su za tu dužnost prijavljena čak četiri kandidata, čime bi se ionako malobrojno hrvatsko biračko tijelo moglo dodatno podijeliti. U situaciji kada se o mandatu odlučuje s nekoliko stotina ili čak nekoliko desetaka glasova razlike, svako rasipanje potpore moglo bi imati presudnu posljedicu, piše Večernji list BiH.
Na ovu opasnost upozorio je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je tijekom boravka u Banjoj Luci pozvao na okupljanje oko jednog kandidata kako bi Hrvati zadržali poziciju hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske. Poručio je kako se glasovi ne smiju rasipati jer bi u protivnom hrvatski narod mogao izgubiti i ovaj politički utjecaj u entitetu u kojemu je broj Hrvata danas sveden na nekoliko tisuća.
Nejedinstvo Hrvata
Na izborima 2026. godine za mjesto potpredsjednika Republike Srpske kandidirani su Ivan Begić (SDP BiH), Igor Balukčić (HDZ 1990.), Franjo Jukić, kojega podupiru HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i Hrast, te Ivo Kamenjašević (HSS). Četiri kandidature u okolnostima malog biračkog tijela znače da bi glasovi mogli biti podijeljeni među više kandidata, čime se otvara prostor kandidatu koji može računati na širu ili drukčiju biračku potporu. Koliko je utrka neizvjesna, pokazali su i prethodni izbori. Davor Pranjić je 2022. godine osvojio mandat nakon što je pobijedio Ivana Begića sa samo 111 glasova razlike. Pranjić je tada dobio 1966 glasova, dok je Begić osvojio 1855 glasova, a Središnje izborno povjerenstvo BiH zbog pogreške u objavi rezultata naknadno je moralo potvrditi konačan ishod.
Upravo Ivan Begić ponovno predstavlja ozbiljan izazov za hrvatske kandidate jer njegova politička potpora nije vezana isključivo uz hrvatsko biračko tijelo. Njegov prošli rezultat pokazao je da može privući glasove i izvan tradicionalnog hrvatskog biračkog korpusa, što dodatno otežava položaj kandidata hrvatskih stranaka.
Uloga potpredsjednika RS-a
Hrvatske političke stranke u Republici Srpskoj posljednjih godina suočavaju se s istim problemom – nedostatkom zajedničkog nastupa. Dok se u javnosti često govori o važnosti političkog jedinstva i zaštite interesa Hrvata, ponovne kandidature više osoba pokazuju da stranačke razlike i osobne političke ambicije i dalje imaju prednost pred dogovorom o jednom kandidatu. Gubitak ove pozicije za Hrvate ne bi bio samo simboličan.
Mjesto potpredsjednika Republike Srpske jedna je od rijetkih visokih institucija kroz koju hrvatski predstavnici mogu izravno sudjelovati u političkom životu tog entiteta. Nakon razdoblja u kojem su tu dužnost obnašali Davor Čordaš, Josip Jerković i Davor Pranjić, ponovno se otvorilo pitanje može li nedostatak koordinacije dovesti do gubitka teško osvojene pozicije.
Ako se do završnice kampanje ne postigne dogovor i jedan dio kandidata ne odluči povući kandidaturu, rasipanje glasova moglo bi ponovno biti presudno. Za hrvatske stranke u Republici Srpskoj to bi bio još jedan znak da bez političkog dogovora i zajedničkog nastupa mali broj birača može značiti i gubitak političkog utjecaja. /HMS/