Svi Plenkovićevi dosadašnji dolasci u BiH, a bilo ih je puno, imali su isti cilj. Ova je misija drukčija tim više što s njim dolaze čelnica Europske komisije i premijer zemlje koja je unutar EU vjerojatno najskeptičnija prema otvaranju pristupnih pregovora s BiH
Hrvatski premijer Andrej Plenković danas u posebnoj misiji dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Kako je svojedobno i najavio, s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Sarajevu će obaviti niz razgovora s dužnosnicima iz BiH kako bi ohrabrio BiH da ispuni sve kriterije za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Zapravo, svi Plenkovićevi dosadašnji dolasci u BiH, a bilo ih je puno, imali su isti cilj. Ova je misija drukčija tim više što s njim dolaze čelnica Europske komisije i premijer zemlje koja je unutar EU vjerojatno najskeptičnija prema otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Simbolički, dolazak troje predstavnika EU pokazuje da uvjetno obećanje iz Bruxellesa s kraja prošle godine o otvaranju pregovora u ožujku 2024. nije bilo “šarena laža”, već iskrena nakana za novi iskorak na europskom putu BiH. Sad je na BiH da pokaže kako i ona misli ozbiljno i kako je spremna ispuniti postavljene uvjete da bi pregovori uistinu i počeli. Unatoč svemu, lideri vladajuće koalicije u BiH uspjeli su u proteklih mjesec dana ispunjenje tih uvjeta učiniti izglednim. Samo nekoliko dana pred njihov dolazak u Sarajevo čelnici pet ključnih stranaka iz triju naroda postigli su dogovor čiji detalji nisu službeno objavljeni, ali svi oni, komentirajući taj međusobni dogovor, poručuju – spremni smo do roka koji je postavio EU usvojiti tražene reformske zakone.
Ne podcjenjujući same zakone, od njihova je usvajanja važnije da vladajuće strukture u BiH pokažu sposobnost da se sinergijski pomiču naprijed u smjeru članstva u Europskoj uniji. I to baš u trenutku kada s mnogih utjecajnih adresa u svijetu stižu upozorenja o Balkanu kao novom potencijalnom žarištu u svijetu. Jedno je takvo izrekao i američki predsjednik Joe Biden.
Nizozemskog premijera u tehničkom mandatu, kao i odlazeću predsjednicu Europske komisije, to i ne mora toliko zanimati, ali Plenković i Hrvatska živo su zainteresirani da se Bidenova i druga upozorenja ne ostvare i da BiH ostane mirna, ali i postane stabilnija. A najbolji je način za to njezino “usisavanje” u EU. Preiskusan je Plenković da ne bi prepoznao važnost europskog puta BiH za njezinu dugoročnu stabilnost. I njega u ovoj godini očekuju izbori na kojima će ga birači (valjda) cijeniti i po tomu što je uradio, ako ne za njihove sunarodnjake u BiH, onda za sigurnost Hrvatske i njezinih granica
No, daleko je od istine da je to motiv Plenkovićeva angažmana u BiH. Na sreću BiH i tamošnjih Hrvata, Plenković kontinuirano ozbiljno i temeljito radi na ostvarenju europske budućnosti BiH. Toliko je ustrajan u tomu da nema nijednoga relevantnog političkog aktera na bilo kojoj strani u BiH koji dovodi u pitanje njegovu ulogu na europskom putu te zemlje. Nemoguće je u Europi naći drugi primjer takve ustrajnosti u zagovaranju europske budućnosti neke susjedne zemlje kao što to svih ovih godina radi Plenković za BiH. Dogodi li se uistinu da Europsko vijeće na proljeće konačno odobri početak pristupnih pregovora s BiH, neće biti dvojbe komu izvan BiH pripadaju najveće zasluge za to. Ma koliko to nekima u izbornoj godini u Hrvatskoj bilo teško prevaliti preko usta.