Fetvom muftije Salema ef. Dedovića, koja je postala i dio sudskog postupka pred Općinskim sudom, iznova se zaoštrava retorika oko izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru. Dok muftija uporno ponavlja kako izgradnja nije legalna, u javnosti se sve glasnije postavlja pitanje – je li cijeli slučaj zapravo samo poligon za predizbornu kampanju i izbor novog reisu-l-uleme?
Kao ključni razlog za eskalaciju sukoba i plasiranje radikalnih optužbi, ističe se upravo ambicija mostarskog muftije Dedovića da se kroz zaoštravanje nacionalnih i vjerskih tema nametne kao glavni kandidat u utrci za novog poglavara Islamske zajednice.
Da je riječ o predizbornoj retorici smatra i Teo Tomić, vijećnik HDZ-a 1990 u Gradskom vijeću Grada Mostara.
“Reis je muslimanski poglavar više država, to je jedna vrlo zahtjevna i obvezujuća funkcija. Osobno mislim da je sve ovo u sklopu kampanje”, ističe Tomić za RTV Herceg Bosne.
Pitanje “Lakišića harema” i nedostatak dokaza
Teme koje Muftijstvo mostarsko kontinuirano potencira su tvrdnje da se na prostoru izgradnje Kazališta nalazio takozvani Lakišića harem te da se zgrada gradi “na kostima muslimana”, iako o tome nema nikakvih konkretnih dokaza.
Naime, više od 140 godina, otkako se vode službeni dokumenti, spomenuta čestica nikada nije bila upisana kao groblje ili sakralni prostor, niti je Islamska zajednica ikada bila navedena kao njen korisnik, posjednik ili vlasnik.
“Nemam nikakav dokaz, niti ga ima itko od nas, da je zadnjih 150 godina tu bilo išta osim bivšeg HIT-a ili kolodvora. U Gradskom vijeću bošnjački vijećnici su uvijek podržali izvješće o radu Kazališta i samu izgradnju”, jasan je Silvio Bubalo, vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću u izjavi za RTV Herceg Bosne.
Na optužbe o gradnji na posmrtnim ostacima osvrnuo se i Tomić, pozvavši muftiju da javnosti predoči konkretne dokaze.
“Zamolio bih muftiju da mi donese forenzičko izvješće o tim kostima. Danas na Balkanu gdje god kopate naći ćete neke kosti iz vremena kada ljudi nisu koristili groblja na današnji način. Muftija me mora argumentirano uvjeriti odakle su kosti, a ne da narod samo razglaba o tome”, poručuje Tomić.
Zajednički projekt
Osim neutemeljenih tvrdnji o groblju, muftija Dedović kampanju gradi i na tezama da je gradnja HNK Mostar nelegalna. Iz uprave Kazališta to oštro demantiraju, navodeći kako raspolažu važećim i pravomoćnim odobrenjem za građenje koje je izdalo nadležno tijelo Grada Mostara. Također, ne postoji nikakva pravomoćna odluka nadležnog suda ili upravnog tijela kojom je aktualna gradnja proglašena nelegalnom.
Marko Novak, vijećnik HDZ-a BiH, naglašava kako se zaboravlja šira slika te činjenica da HNK ne grade isključivo Hrvati.
“Vlada FBiH je više puta davala izdašne novčane iznose za gradnju HNK Mostar. S druge strane, Kazalište je u pedesetpostotnom vlasništvu Grada Mostara i Županije. Ako vas podsjetim da vlast u Gradu i Županiji čine i Hrvati i Bošnjaci, onda je sasvim jasno čija je to izgradnja”, naglašava Novak za RTV HB, koji je iskoristio priliku i javno prozvao muftiju:
“Dedović javnosti nije ponudio nikakav odgovor ima li on papire o građevinama koje se trenutno grade. Stalno propituje gradnju HNK, pa neka onda on pokaže papire o građevinama koje je gradio u posljednjih deset godina.”
Dok se tjednima u gradu na Neretvi vode iscrpljujući sporovi oko zgrade HNK, jasno je kako se unutar same Islamske zajednice vodi bitka za budući smjer njenog djelovanja. Odgovor na pitanje isplati li se ovakva retorika i tko će biti novi reisu-l-ulema, bit će poznat 10. listopada./HMS/