Muškarac je dobio genetski modificiran bubreg svinje koji mi je omogućio da devet mjeseci bude bez dijalize, što je prvi takav slučaj u svijetu, javlja njemačka agencija dpa.
Liječnici su rekli da je životinjski organ korišten kao privremeni “most” dok je muškarac čekao na transplantaciju doniranog ljudskog organa.
Tim Andrews, koji je imao završni stadij bubrežne bolesti, imao je 66 godina kada je primio svinjski bubreg u Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju 2025.
Uspješno je živio s genetski modificiranim organom 271 dan prije nego što je prešao na kratkoročnu dijalizu te dobio ljudski bubreg.
Riječ je o najdužem preživljenom razdoblju bez dijalize nakon transplantacije svinjskog bubrega te o prvoj tranziciji sa svinjskog na ljudski bubreg, kazali su liječnici.
Tim stručnjaka iz neprofitne zdravstvene organizacije Mass General Brigham (MGB) i američkih bolnica je objavio svoje nalaze u medicinskom časopisu Lancet.
Glavni autor studije Leonardo Riella iz MGB-a je rekao: “Manjak organa je najveća kriza s kojom se trenutno suočavamo u području transplantacije”.
“Znamo da je transplantacija najbolja opcija za pacijente sa završnim stadijem bubrežne bolesti koje je dovelo do zatajenja bubrega, no jednostavno nemamo dovoljno ljudskih organa za pravovremenu transplantaciju”, dodao je.
“Naša vizija jest da bi ksenotransplantacije (presađivanje životinjskih organa) mogle tu pomoći: prvo kao most da se pacijente oslobodi dijalize dok čekaju na donirani ljudski bubreg, a potencijalno, kada ustanovimo dugoročnu sigurnost i održivost, kao zasebnu terapiju”.
Drugo presađivanje svinjskog bubrega čovjeku je bilo 2024. u bolnici Massachusetts General kada je pacijent preživio 52 dana prije nego što je preminuo zbog poteškoća sa srcem nevezanih za transplantaciju.
Rommel Ravanan, čelnik odjela za transplantacije u britanskom javnom zdravstvu te nefrolog konzultant, rekao je da su SAD i Kina izvele slične transplantacije od 2022.
Za novinsku agenciju Press Association je rekao: “Napredak u genetskoj tehnologiji omogućuje timovima da ‘izbace’ neke svinjske gene kako bi ljudsko tijelo moglo teže prepoznati da je riječ o stranom organu”.
“Nedavna poboljšanja u genetskom mapiranju i razvoj tehnika poput CRISPR ‘genetskih škara’ su to omogućila u većoj mjeri”, dodao je.
Pojasnio je da su svinje odabrane iz više razloga, uključujući činjenicu da je veličina njihovih organa te njihova anatomija slična ljudskima.
“Istraživanja javnog mnijenja su pokazala da većina, ali ne svi ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu podržavaju zamisao da ljudima živote spašavaju transplantacije životinjskih organa”, rekao je.
“Ljudi čak u većoj mjeri to podržavaju kada im se kaže da bi se transplantacije sa životinja na ljude trebale uvesti samo ako se dokaže da su sigurne i učinkovite”
Međutim, kazao je da mora proći mnogo vremena prije nego što takve transplantacije postaju svakodnevica čak i ako se pokaže da su učinkovite.
Andrews iz New Hampshire se suočio sa zatajenjem bubrega prouzročenim šećernom bolesti tipa 2.
Bubreg je pripadao jukatanskoj patuljastoj svinji te je genetski modificiran kako bi bio kompatibilan s njegovim imunosnim sustavom.
Transplantiran je u siječnju prošle godine i odmah je počeo djelovati.
Nakon otprilike šest mjeseci nastala je šteta u bubrežnom krvotoku koja je kasnije dovela do zatajenja organa te je bubreg uklonjen.
Andrews je kasnije dobio ljudski bubreg od preminulog darivatelja organa.
U dokumentarnom filmu CNN-a, rekao je da je transplantacija svinjskog bubrega bila “čudo”, dodajući: “Bio sam živ, a to nisam bio duže vrijeme”.
Kazao je da je mogao kuhati, usisavati i dugo šetati svog psa Cupcakea.
Istraživači su rekli da nikakvi svinjski virusi ni patogeni nisu otkriveni u bilo kojem trenutku.
Dodali su da njihova otkrića idu u prilog zamisli da se transplantacije svinjskog bubrega koriste kao most za ljude koji se suočavaju s dugim listama čekanja za ljudski bubreg, no naglasili da su potrebna daljnja istraživanja.
Riella je kazao: “Pacijenti su pravi pioniri ovdje. Svojom spremnošću da sudjeluju u ovim ranim fazama istraživanja doprinose napretku znanosti”.
“Bez njihova povjerenja i hrabrosti, ne bismo mogli činiti to što činimo”. /HMS/