Nakon smrti poslanika Muhammeda, s.a.v.s., halifa Omer r.a. donosi odluku o uvođenju novog, lunarnog kalendara, umjesto solarnog koji je među Arapima do tada bio u upotrebi.
Ramazan i Bajram
U Kur’anu se navodi da se vrijeme treba računati na osnovu mjesečevi mijena, a osim toga, korištenje drugih kalendara bi značilo identifikaciju sa drugim religijama i kulturama. Početak računanja vremena po tom kalendaru je preseljenje Poslanika, s.a.v.s. iz Mekke u Medinu (16. juli 622. godine), pa je taj kalendar nazvan hidžretskim. Međutim, nazivi hidžretskih mjeseci ostali su stari. Preuzeti su iz kalendara koje su Arapi koristili prije islama, a ti kalendari su bili solarni ili kombinacija lunarnih i solarnih. Naime, imena za mjesece solarnog kalendara odgovraju godišnjim dobima, dok lunarni kalendar ne prati godišnja doba. Tako pojam ramadan (ramazan) znači „jaka vrućina“ ili „spržena zemlja“ jer je kod pred-islamskih Arapa padao u ljetne mjesece koji odgovaraju gregorijanskom julu i augustu.
Međutim, ramazan po hidžretskom kalendaru ne pada svake godine u ljetni period. Lunarni kalendar ima 354 dana, 11 dana manje od solarnog kalendara (sunčeve godine), i upravo zbog toga mjesec ramazan (kao i drugi hidžretski mjeseci), za period od 33 godine prođe kroz sva godišnja doba, iako njegovo ime govori drugačije. Porijeklo značenja pojma bajram nije ništa manje interesantno. Kao riječ koja opisuje radost, slavlje i veselje bajram je ušao u upotrebu zahvaljujući Osmanlijama. u modernoj Turskoj bajram je prihvaćen kao riječ turskog jezika koja se koristi za sve praznike, pa tako osim Ramazanskog i Kurbanskog bajrama koristi se i u oblicima kao što su „Cadilar bayrami“ (noć vještica), Noel bayrami (Božić) ili Cumhuriyet bayrami (dan republike). Na Balkanu, među Bošnjacima, Albancima, Pomacima, Gorancima, kao i kod turskih naroda Srednje Azije, Kavkaza i kod Azerbejdžanaca pojam bajram označava isključivo mubarek dane vezane uz Ramazanski i Kurban-bajram. Međutim, po etimologiji bajram nije turska riječ već je izvedenica od perzijske riječi „patram“ koja znači radost i veselje. A perzijsko patram je najvjerovatnije kombinacija pojmova „pati“ što znači ponavljanje i „rama“ koji označava radost i veselje. Uz ovo treba dodati da pojam „rama“ može imati direktnu vezu sa rječju istog oblika i značenja, a koja se naširoko koristi u Sanskritu, starom indijskom jeziku.
Šta znači Bajram Šerif Mubarek Olsun, a šta Allah razi olsun
Bajram Šerif Mubarek Olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski praznik bajram.
A da li znate šta znači?
Riječ Bajram je perzijskog porijekla, a na turskom znači praznik.
Riječ Šerif, koja je arapskog porijekla, na turskom znači čestit
Blagoslovljen znači riječ Mubarek na turskom, a riječ je inače arapskog porijekla.
Olsun na turskom znači ‘neka bude’.
To znači da čestitka: Bajram Šerif Mubarek Olsun zapravo znači:
“Neka ti je blagoslovljen čestit praznik”.
Kada odgovorite “Allah razi olsun”, znači da ste rekli „neka Allah bude zadovoljan tobom“.
preporod.ba/radiosarajevoi.ba